Nobelovka Maria Ressa o izazovima i novinarskoj hrabrosti

Maria Angelita Ressa, filipinska je novinarka, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2021. godine. Radila je kao novinar za CNN, a trenutačno je i profesorica na američkom sveučilištu Columbia. Još 2018. godine prepoznat je njezin rad u borbi protiv lažnih vijesti, a 2019. godine uhićena je na Filipinima s optužbom da širi lažne vijesti o prijateljstvu predsjednika filipinskog vrhovnog suda i kineskog „kontroverznog biznismena“. Obzirom da je i sama bila kritična prema tadašnjem predsjedniku Rodrigu Duterteu, njezino uhićenje prepoznato je kao politički progon.

Nobelovka Maria Angelita Ressa bila je posebna gošća na Jubileju novinara u Rimu gdje je održala govor o zamkama umjetne inteligencije i tehnologije društvenih mreža koje ubijaju demokraciju. O teškoćama i izazovima novinarskog posla i novinarskoj hrabrosti s Mariom Angelitom Ressa razgovarala je Anđela Jeličić Krajcar.

Koje su, po Vašem mišljenju, danas teškoće i izazovi s kojima se susreću novinari?

Živimo u svijetu u kojem je gotovo nemoguće biti dobar, jer svijet nagrađuje zle. Svijet se čini izvrnutim. Ako si dobar – zgazit će te. Ne bi trebalo biti tako. Zato je dobro biti ovdje, i podsjetiti se da možeš biti dobar i preživjeti. I nadam se da novinarstvo to može činiti. Ali – to uvijek govorim – moramo djelovati, jer nada se rađa u onima koji znaju ustati i onda kad je opasno, kako bi izgovorili istinu moćnicima i podsjetili ljude da postoji bolji svijet. U trenu kad se sve oko tebe ruši – dobro je što možeš sve izgraditi ponovo. To sam rekla u govoru prigodom primanja Nobelove nagrade. Možemo nanovo bolje izgraditi. Ali najprije moramo ustati.

Optužbe podignute protiv Vas su uglavnom odbačene, a vi ste 2021. godine dobili Nobelovu nagradu za mir zbog napora u očuvanju slobode govora, kao preduvjeta za demokraciju i trajni mir. Vaša Nobelova nagrada je uspjeh i dokaz hrabrosti!

Ponekad se šalim da je predsjednik Duterte zaslužan za to. Jer ja sam samo radila svoj novinarski posao. Prije nego su nagradu dali novinarima naši odvjetnici i simpatizeri su nam govorili da smo neoprezni, da bismo se trebali stišati i pristati na kompromis. Mislim da nas je Nobelova nagrada podsjetila kako je ispravno činiti pravu stvar i kako to treba činiti i onda kad je najteže.

Iza vas je bogata karijera, gotovo dva desetljeća rada u istraživačkom novinarstvu za CNN. Prepoznati ste kao borac protiv lažnih vijesti. Možete li nam reći kako se postaje hrabar novinar?

Mislim da se najprije moraš vratiti svojim vrijednostima. Uvijek kažem – ti sam povlačiš liniju i držiš se za nju! Za vrijeme predsjednika Dutertea mi smo samo išli korak po korak: i bili u nevjerici kad su me uhitili. Gledajući na svijet u vijestima, čini nam se da je potpuno izvrnut – ali nije. A mi – novinari – moramo na to ukazivati. Postoje rizici, ali to je dio posla. Rizici su se povećali, ali još uvijek su dio posla. Pitanje je; dopiru li do naroda, do javnosti kojoj služimo, svi rizici kojima smo izloženi i opasnosti u koje ulazimo? I to je razlog zašto društvene mreže i tehnološki giganti (Big Tech) moraju biti odgovorni zbog podmukle manipulacije na temeljnoj razini demokracije. Jer danas svaka osoba na društvenim mrežama može biti predmet manipulacije zbog profita, a nitko za to ne odgovara. Trebali bi odgovarati za to.

U čemu je razlika između pravog novinarstva i aktivizma na društvenim mrežama? Često se preklapaju, a u percepciji prosječnog konzumenta koji se informira na društvenim mrežama – razlika nije jasna.

Ovo je vrlo slojevito pitanje. Novinarstvo ima set standarda i etiku. Bez obzira gdje se prakticira, u fizičkom ili virtualnom svijetu, društvenim mrežama, radiju – set standarda i etika čine nas odgovornima i mi živimo u skladu s njima. Društvene mreže su suprotnost: to su pseudo vijesti, propaganda, platforme koje nalikuju novinama i vijestima, kopiraju njihov fizički izgled, imitiraju primjerice Guardian ili BBC, ali ne donose vijesti, nego propagandu. Na društvenim mrežama ponovi laž milijun puta i ona će postati činjenica. I tako će propaganda započeti svoj zasebni život. Nadalje, tu je koncept „personalizacije“: to znači da ti medij daje onu stvarnost koju ti želiš. Drugim ljudima je također servirana stvarnost koju oni žele. A ako u jednoj prostoriji imamo 20 osoba s 20 različitih stvarnosti – to se zove umobolnica. Ne može se živjeti u takvom svijetu. Čini mi se da smo počevši od 2016. napadnuti i počeli smo uviđati da se različite stvarnosti natječu i rade protiv novinarstva, protiv uređenog društva. Vlade ne mogu vladati, vođe ne mogu voditi. Društvene mreže rade protiv demokracije.

Jubilej nade je uglavnom usmjeren na katolike, kršćane, ali nosi i poruku za cijelo čovječanstvo. Kako biste je Vi protumačili?

Da, zanimljivo. Jubilej nas podsjeća na ljudskost koja nam je svima zajednička. Da se odmaknemo od načina razmišljanja „Mi protiv njih“, od demoniziranja drugog zato što je različit, to je borba za tvoju savjest. Za mene se svodi na jedno – čini drugom ono što želiš da drugi tebi čini. To je jednostavna poruka i ne obraća se samo katolicima. Mislim da je ovo vrijeme za vjeru, za vjeru u dobro, u ljudskost, a to je poručio i Papa Franjo.

Svi smo prepoznali papu Franju kao čovjeka koji je hrabar u komunikaciji, jednostavan u izričaju, i na neposredan način komunicira sa svima. Evidentno je da i Vi simpatizirate način njegove komunikacije. Zašto?

Što mi se sviđa kod njega? Da, hrabrost u govoru. On vodi svoje bitke u Crkvi. Crkva je ogromna organizacija u kojoj se na neki način ogledaju sukobi stvarnog svijeta. Biskupi koji dolaze iz različitih zemalja, različite kulture. A tu je Papa koji je samo prividno krhak, no izuzetno snažan. Jednostavan je, živi u skladu sa svojim vrijednostima, u skladu s onim što govori. I kad govori o umjetnoj inteligenciji, tehnologiji, komunikacijama – velika nam je podrška. Odlikovao je dvoje novinara i nazvao novinarstvo misijom, poslanjem. To i novinari uvijek govore. No, velika je stvar da je i Papa to rekao. Mi se odričemo i žrtvujemo puno toga. A sada je vrijeme da sve osobe koje vjeruju u ove vrijednosti stanu zajedno. Pitanje je – što ćeš ti žrtvovati za istinu?

Intervju s filipinskom novinarkom, dobitnicom Nobelove nagrade za mir 2021. godine poslušajte u emisiji TRAG VJERE Prvog programa Hrvatskoga radija koja je na rasporedu 31.01.2025. u 18.05, ili je nakon emitiranja potražite u našoj SLUŠAONICI.