Ovo je zadnji popis stanovništva na kojem se utvrđivala vjeroispovijest

Prema nedavno prezentiranim podacima s popisa stanovništva broj katolika u Hrvatskoj smanjio se za nešto više od 7 posto, dok je istovremeno znatno narastao broj onih koji su se upisali u rubriku ostali kršćani, a koji su se ipak izjasnili da su članovi Katoličke crkve. Koliko je stvaran broj katolika u Hrvatskoj? Imaju li vjerske zajednice relevantan podatak o broju svojih članova? Što nam govore objavljeni podaci i jesu li oni opće važni za život vjernika i njihovih vjerskih institucija?

Ovo je možda zadnji put da raspravljamo o popisnim obilježjima po vjeri jer ako ćemo 2031. godine imati „registarski popis“ više nećemo imati podatke o vjeri, istaknuo je demograf s Instituta Ivo Pilar, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu prof. dr. sc. Nenad Pokos u emisiji Susret u dijalogu. Istaknuo je primjer Slovenije koja je zadnja dva popisa obavila na registarski način. „Oni ne znaju koliko imaju vjernika. Do tog podatka mogu samo nekim istraživanjima i anketama“, kaže prof. dr. sc. Pokos.

Koordinator za popis stanovništva iz Državnog zavoda za statistiku Damir Plesac također je iznio nekoliko primjera, a jedan od njih je Estonija koja je morala uz administrativne izvore koje su koristili provesti i dio popisa na tradicionalan način upravo zbog toga što nisu imali podatke o nacionalnosti, vjeri i slično.

Prof. dr. sc. Pokos upozorio je kako se u medijima često pogrešno interpretiraju i prezentiraju podaci, a koji se tiču smanjenja udjela katolika. „Ako govorimo o apsolutnim brojevima broj katolika se smanjio čak za 17,3%, sa 3 697 000 na 3 057 000 . Za 7% se smanjio udio, sa 86,2% na 79%". Smatra da je to rezultat činjenice što su mnogi katolici popisani kao kršćani ili kao vjernici i ušli su u druge kategorije, premda ističe da bi broj katolika pao i da su svi ti koji su se u kategoriji izjašnjavanja pripadnosti vjerskoj zajednici izjasnili kao pripadnici Katoličke crkve uvršteni među katolike. Smatra da su sve vjerske zajednice zakinute za broj svojih vjernika jer su i njihovi pripadnici svrstani među „ostale kršćane“. Upozorio je na primjer muslimana čiji se broj sa 63000 smanjio na 51000 što tumači pretpostavkom da je određeni dio muslimana svrstan u „druge religije“ jer su oni koji su upisali da su vjernici, a nisu odredili vjersku zajednicu, svrstani među druge religije. Dodao je tomu i činjenicu da se nam raste broj neizjašnjenih, ateista, agnostika, dok je broj „nepoznatih“ koji je s 12500 narastao na 83000.

Koordinator za popis stanovništva iz Državnog zavoda za statistiku Damir Plesac iznio je i zanimljiv podataka koji se odnosi na one koji su se popisali online, a takvih je preko 41%. Dvije trećine njih je izjavilo da su kršćani i da su pripadnici Katoličke crkve. U tome Plesac vidi jedan od razloga zašto imamo više „ostalih kršćana“ nego prije. 

Suradnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić smatra da svim tim podacima treba ozbiljno i sustavno pristupiti, također ističe da postoje neke dvojbe te da bilo dragocjeno vidjeti koje su to činjenice i na što bi se trebalo referirati kad je riječ o broju katolika, je li to 79%, 83% i je li broj katolika doista pao za 17%. Na pitanje ima li Katolička crkva sa svoje strane točne podatke o broju svojih članova Ancić se pozvao na podatak kako je 90% onih koji prigodom blagoslova obitelji primaju svećenika u svoj dom. Također ističe kako službeni ispisi iz Katoličke crkve u Hrvatskoj gotovo da i ne postoje. „Crkva je dio društva i ona osjeća trendove koje je zabilježio popis stanovništva. Pada broj stanovnika, sve je manje mladih ljudi i svi se moramo zabrinuti nad budućnošću ovoga društva i ove države“, kaže Ancić. 

Što dobiveni podaci s popisa stanovništva znače jednoj maloj vjerskoj zajednici? Biskup Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj Jasmin Milić kaže kako su svi oni koji su se 2001. godine izjasnili kao reformirani kršćani bili svrstani u kategoriju kalvini i taj je broj dodan samo u jednoj vjerskoj zajednici s kojom je onda država potpisala Ugovor i priznala je. „Pravdu smo tražili na Europskom sudu za ljudska prava da bi dokazali da imamo vjernike i župe“, kaže biskup Milić ističući kako ovi podaci s popisa stanovništva mogu itekako utjecati na život jedne vjerske zajednice. Dodao je i da broj koji su dobili s popisa stanovništva o svojim članovima itekako odudara, odnosno puno je manji, od broja s kojima barata njihova vjerska zajednica. Biskup Milić je naglasio da Komisija za odnose s vjerskim zajednicama RH podatak o broju članova neke vjerske zajednice uzima kao relevantan kada je u pitanju potpisivanje Ugovora, a time i financiranje iz proračuna.  

Analizu podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva koji se odnose na vjeroispovijest poslušajte u našoj emisiji Susret u dijalogu.