Ususret Interliberu - Knjiga, vjera i dijalog

U vremenu kada digitalni mediji preplavljuju naše živote, a pažnja se mjeri sekundama, pitamo se – ima li knjiga još uvijek snagu oblikovati čovjeka, graditi kulturu i prenositi vjeru, hoće li ona ostati središnje mjesto evangelizacije u digitalnom dobu, ima li danas dovoljno autora koji znaju govoriti o vjeri jezikom suvremenog čovjeka i može li duhovna literatura doprijeti do mladih. U emisiji Susret u dijalogu Hrvatskoga radija o katoličkom nakladništvu govorili su zamjenica glavnog urednika Kršćanske sadašnjosti Maja Petranović, glavni urednik Verbuma Petar Balta i direktor i glavni urednik izdavačke kuće Salesiana don Mihovil Kurkut.

Kršćanska sadašnjost osnovana nakon Drugog vatikanskog koncila 1968. godine i danas ima koncilsku misiju. U vrijeme osnutka njezina uloga bila je neizmjerna jer je nedostajalo teološke i duhovne literature, a osobito važno bilo je posredovanje Božje riječi na hrvatskom jeziku, te promicanje biblijske, liturgijske, katehetske i druge literature ali i obnove Crkve, ističe zamjenica glavnog urednika Maja Petranović. Naglašava kako je ta misija Kršćanske sadašnjosti i danas aktualna jer njihov izdavački plan i dalje slijedi smjernice Koncila.

Petranović je upozorila na hiperprodukciju u nakladništvu i naglasila da je cilj Kršćanske sadašnjosti odgovorno i stručno čitateljima približiti pouzdanu teološku i duhovnu literaturu.

Svojim izdanjima Kršćanska sadašnjost daje i doprinos edukaciji vjernika kako bi oni danas u suvremenom društvu mogli graditi vlastite stavove poznavajući svoju vjeru i učenje Crkve i kao takvi biti u dijalogu s društvom i svijetom u kojemu jesu, kazala je Petranović i dodala da posebno podupiru hrvatske autore i razvoj domaće teološke misli.

Nakladnička kuća Verbum iza sebe ima već gotovo 35 godina djelovanja. Od samih početaka želja im je bila objavljivati knjige koje se dostupne najširem krugu čitatelja, razumljive i dobre, ističe glavni urednik Verbuma Petar Balta spominjući pri tom kako objavljuju teološku i duhovnu literaturu, ali i knjige iz područja književnosti, filozofije, psihologije koje možda i ne trebaju uvijek govoriti o vjeri ali njeguju one vrijednosti na kojima počiva kršćanska i zapadna kultura te daju alate suvremenom čovjeku kako bi dublje ušao u svoj duhovni život. Sve je to dio njihova izdavačkog programa koji može pridonijeti kršćanskoj kulturi i izgradnji svakog čitatelja.

Ljudi današnjega vremena žele čuti poruku na sebi razumljivome jeziku. Njihova svježina i sposobnost da nauk i polog vjere iznesu na jedan svjež način čitatelju sigurno je nešto što privlači publiku i rađa duhovnim plodovima, smatra glavni urednik Verbuma. 

Kao i ostali nakladnici i Verbum se prijavljuje na različite fondove Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti jer na to imaju pravo. Međutim, Balta smatra da kršćanske vrijednosti koje bi trebale biti poticane u hrvatskoj kulturi jer čine osnovu naše civilizacije nisu dovoljno zastupljene za razliku od nekih drugih kulturnih trendova. Unatoč tomu, ističe da imaju snažnu podršku publike da mogu napredovati.

Bilo bi veoma neobično kada se knjigom ne bi bavili salezijanci. Naime, njihov utemeljitelj don Bosco pokrenuo je tiskaru u kojoj je za života tiskao više od 2 milijuna knjiga. Nakladnička kuća Salesiana posvećena je posebno mladima i upravo zbog toga, suočeni su s velikim izazovima. No, ti izazovi ih ne plaše i uvjereni su da je moguće dosegnuti i mlađu publiku.

Salesiana objavljuje knjige za mlade ali i za one koji se bave mladima, pojašnjava direktor i glavni urednik don Mihovil Kurkut. Ističe da su mladi zanimljiva i zahtjevna publika te ukazuje da je jedan od najvećih problema onaj s nečitanjem lektire. Dodaje kako obrazovni sustav to zna, tolerira i ne radi ništa kako bi djecu približio čitanju i sadržajima koje čitanje nosi. Istovremeno don Kurkut ističe da mladi ipak čitaju više od svojih roditelja, potkrepljujući činjenicom da 50% hrvatskih građana u godinu dana ne pročita niti jednu knjigu. Mladi su zahtjevna publika i traže ono što je autentično, ono što ima daje odgovare na njihova pitanja. 

Dijalog vjere i kulture je nužnost i koncilski imeprativ, a knjiga je upravo taj prostor dijaloga, poručuje Petranović dok Balta ističe da Radosna vijest nije vijest za neko prošlo vrijeme nego i sadašnje. Stoga nema smisla tu Radosnu vijest navješćivati samo onima koji su već čuli za nju, jer ako vjerujemo da je to vijest za sve ljude onda do nekih ljudi ne možemo doći na način da ih „udaramo katekizmom po glavi“ nego ćemo do njih doći jedino dijalogom. Drži da bi bilo dobro da u hrvatskome društvu nemamo kulturnu hegemoniju već da imamo prostora za dijalog gdje možemo biti ravnopravni sugovornici i naučiti slušati jedni druge. Svaku knjigu i svaku inicijativu koja ide u tom pravcu Balta smatra dobrodošlom.

Za don Mihovila Kutkuta mladi su najbolji detektori zdravlja našega društva jer kvalitetnije percipiraju poruke koje im mi kao društvo dajemo. Zaključuje da je poslanje kršćana, kršćanske literature i nakladnika graditi bolji svijet i dodaje da nismo pozvani zatvarati se i dizati bedeme da bi se borili protiv nekoga, već smo pozvani biti mostovi, oni koji idemo prema drugima bez stida biti ono što jesmo ali i znati čuti drugoga i tražiti točku zajedništva.

Emisiju Susret u dijalogu možete poslušati u našoj SLUŠAONICI