Jurčić o mjerama Vlade: Mogu li zaustaviti rast cijena?

Vlada je jučer donijela novi paket mjera pomoći stanovništvu i gospodarstvu, u kojem je smanjenim trošarinama i maržama ublažila neizbježni rast cijena goriva. Ipak, od danas je litra eurodizela skuplja za 18, a eurosupera za 12 centi. Cijene struje i plina za kućanstva i male poduzetnike ostaju iste još šest mjeseci. 

Jučer su mnogi punili spremnike automobila oa smo isto pitali i profesora LJubu Jurčića. Je li i on punio spremnik ili će se u narednim danima više pouzdati u svoje omiljeno prijevozno sredstvo - bicikl?

- Nisam napunio, manje se sada vozim, ali da budem korektan i pošten za moj dohodak 18 centi i ne znači puno.

Da, slažemo se da je sve relativno. Vidjeli smo na društvenim mrežama jedan je gospodin u Kaštelima natočio 1000 litara dizela u spremnik za crne dane i tako uštedio 180 eura na razlici cijene.

- Da, ali 100 litara treba i potrošiti i pitanje je kako se vozite. S druge strane trebate negdje i spremiti tih 1000 litara što je povezano i s opasnostima kada skladištite toliku količinu nafte. Ja trošim oko 100 litara mjesečno, što je nekih 20-30 eura razlike, s druge strane vjerojatno toliko popijem i kava. Sve je stvar komoditeta, hoćete li uštedjeti na jednoj ili drugoj strani. Energenti ulaze direktno i indirektno sve proizvode i usluge i zato je ta cijena toliko bitna. I to mi možemo dosta precizno izračunati koliko bi poskupljenje nafte ili plina direktno ili indirektno može utjecati na ukupne cijene - ono što se zove inflacija.

A to nas sve zanima. Može li se to izračunati već sada ili je još uvijek rano jer smo ušli u četvrti tjedan rata i još je neizvjesno koliko će on trajati?

- Zemlje koje imaju dobru statistiku i podatke, koji imaju snimljene reprodukcije lance, kako to kažemo, odnosno koje znaju koliko koraka ima proizvodnja i kada se gleda u svakoj proizvodnji koliko je potrošeno repromaterijala ili energije, onda se može precizno izračunati. To imaju neke zapadne zemlje.

Vratimo se mi na Vladine mjere. Ljubo Jurčić kaže kako nema mjera koje će u potpunosti izvršiti svoju svrhu. Zato gledajući kratkoročno, on ove mjere podržava.

- Jednostavno zbog građana, nekome će pomoći više, a nekome manje. Ali ono što je moja glavna primjedba. Mi već od 2010., a pogotovo od 2020. od korone i rata u Ukrajini i prekida lanaca dobave imamo sličnu situaciju. To je negativan utjecaj na standard i gospodarstvo, ali je pozitivno to da nam je ukazalo i osvjetlilo da hrvatsko gospodarstvo nije toliko dobro koliko smo mislili da je u mirnim vremenima. Prva bi konstatacija bila, ako smo mi toliko razvijeni, kao što vladajući tvrde, onda bi smanjena dobava nafte utjecala dugoročno na našu inflaciju nekih 2%. E sada, ako mi imamo sređeno gospodarstvo i ako imamo visoki dohodak tih 2% znači negativno, ali nije toliko opasno da bi Vlada morala reagirati. Kada pogledamo Europu koja od nas ima veći dohodak 50% ili 100% veći ili čak tri puta veći - oni ne reagiraju. Znači, kada gledamo ovdje utjecaj na prosječni dohodak i standard građana to se kreće negdje oko 100 do 150 eura. I sada mi imamo prosjek plaće 1500 eura, ali zapravo za život u Europi mi bi trebali imati prosječni dohodak od 2000 do 2300 eura. Europa ima preko 3000 eura, a ove bogatije zemlje imaju i 4000 ili 5000.

S druge strane, Slovenci koji bolje stoje, ograničili su cijene naftnih derivata. 

- Oni su bogatiji od nas, ali imaju problem s derivatima jer nemaju naftnu kompaniju i nemaju toliko veliku potrošnju. Kod njih je glavni problem i logistika, a oni su više ograničili točenje goriva jer su u takvoj poziciji još od starih vremena dok smo bili zajednička država. Kod nas i u Sloveniji uvijek je bilo puno jeftinije gorivo nego što je u Italiji ili Austriji. tako da ste imali situaciju u jednom trenutku da je u Italiji gorivo bilo duplo skuplje nego u Sloveniji, pa su Talijani i Austrijanci dolazili točiti u Sloveniju, a usput bi otišli i na ručak i kod frizera.