Višnja Ljubičić: Treba odbaciti liste za Sabor u kojima nema dovoljno žena!

Međunarodni je dan žena. Povod je to da se upozori na to da žene i dalje nisu ravnopravne u svim područjima života i rada. Međunarodni dan žena obilježava se nizom manifestacija, od raznih skupova, do tradicionalnog noćnog marša u Zagrebu. A da su žene i dalje društvena skupina koja je suočena s diskriminacijom temeljem spola, majčinstva i obiteljskog statusa u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić , ali i predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić.

Iako smo napredovali u pitanju osvještavanja rodne ravnopravnosti, i dalje prema instituciji pravobraniteljice stižu pojedinačne pritužbe i žena i muškaraca,te različitih skupina koji ukazaju da se prema njima provodi određena diskriminacija, ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

- Progresivno nam rastu pritužbe vezane uz turbulentno tržište rada i gdje se u većem broju pritužuju žene, koje kažu da doživljavaju određene probleme s obzirom na svoje majčinstvo, trudnoću, nemogućnost napredovanja, nejednakost plaće, stručno usavršavanje, teško usklađivanje obiteljskog i privatnog života.

U porastu je i prijavljivanje obiteljskog nasilja.

- Rodno uvjetovano nasilje u partnerskim ili obiteljskim odnosima sve više ulaze u sferu kazneno pravnog procesuiranja, tako da iz godine u godinu bilježimo progresivno povećanje kaznenih djela nasilja u obitelji ili nasilja među bliskim osobama i pad prekršajnih djela nasilja u obitelji. U 2022. godini imamo negdje oko 8 tisuća prekršajnih djela prijavljenih za nasilje u obitelji i nešto manje od 7 tisuća kaznenih djela nasilja u obitelji. Nekad je taj podatak vezan za kaznena djela bio i do deset puta manji. To je poseban problem pravosuđa gdje očekujemo da pravosuđe drastičnije kažnjava počinitelje rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u obitelji i nasilja prema ženama.

A smatra li da je dobar način zakonskim rješenjima nametati određene ženske kvote za politička, poslovna ili upravljačka tijela?

- Ekonomske i političke kvote koje propisuju pojedine države na razini Europske unije su samo alati da bi se ubrzao proces davanja mogućnosti ženama da sudjeluju u tijelima odlučivanja, bilo da su političke ili ekonomske razine. Problem vezan za političke kvote, odnosno propisano sudjelovanje najmanje 40 posto na kandidacijskim listama je nešto što problematiziramo u smislu dodatne penalizacije "post festum", dakle već kad su prošle kandidacijske liste, a političke stranke koje nisu imale dovoljan broj žena plaćaju kazne, financijski budu prekršajno kažnjeni i tu priča završava. Ono što mi predlažemo je da se vodi "zip" sistem na kandidacijskim listama - muško žensko - barem u prvih pet pozicija i da se jednostavno kandidacijske liste koje nema minimalan broj žena, barem 40 posto podzastupljenog spola odbace.

A o tome kakva je situacija na tržištu rada kada je u pitanju ravnopravnost žena osvrnula se i predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić.

- Ona formalno postoji, ali ima se tu još puno toga za učiniti. Žene u trgovini, u maloprodaji, čine otprilike dvije trećine zaposlenih, a njihove plaće su doista male. Još uvijek imamo poslodavaca koji brane sindikalno organiziranje i prijete kad se radnice sindikalno organiziraju. Mnoge su izašle iz svijeta rada zato što nisu mogle pomiriti poslovno i privatno. Poslodavci bi trebali raditi pozitivnu diskriminaciju žena zaposlenica i prilagoditi im radno vrijeme. Problem je i što se mnoge žene zbog egzistencijalnog razloga ponovno vraćaju iz mirovine u svijet rada kako bi preživjele.

Propisi koji bi trebali štititi žene radnice često nažalost ostaju samo "mrtvo slovo na papiru".

- Veliki problem su i ugovori na određeno vrijeme koji se češće daju ženama posebno u djelatnosti trgovine. Tu su i različiti oblici diskriminacije. Žene slabije napreduju i manje se odlučuju biti predstavnice radnika jer ne stignu zbog obiteljskih obveza, tako da u upravama ima puno manje žena nego muškaraca, ali na onom nekom srednjem menadžmentu, tu ih češće vidimo kao poslovotkinje nekih trgovina, međutim još uvijek je to nedovoljan broj u odnosu na to koliko su zastupljene u procesu rada, zaključila je Zlatica Štulić.