Crkvi nisu potrebne zakulisne igre

Crkvi je važna kultura transparentnosti. Za nju se osobito zalaže riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić koji je u emisiji Susret u dijalogu otvoreno govorio o mnogim aktualnim temama zbog kojih se posljednjih mjeseci vode žestoke rasprave u Crkvi i društvu. 

Dijalog je nužan i moguć, ne samo unutar crkvenih zajednica nego i sa svijetom, govori riječki nadbiskup Mate Uzinić koji je upravo zbog takvoga stava često izložen različitim mišljenjima. Komentirajući kritike na svoj račun rekao je kako mu nije ugodno čitati komentare kojima ga se etiketira, diskreditira i gotovo pretvara u metu za odstrijel. Pozivajući se na papu Franju smatra da treba govoriti iskreno, otvoreno i slobodno, da je takav govor danas potreban Crkvi i da joj nisu potrebne zakulisne igre. 

Ohrabren je i rezultatima ankete koju je napravio među svećenicima svoje Riječke nadbiskupije, a prema čijim rezultatima većina njih smatra da se ide u dobrom smjeru. Svjestan i kritika kaže da si on kao biskup ne može dozvoliti da ga u djelovanju „ulica“ usmjerava i ograničava. Svoju zadaću vidi u pomoći toj „ulici“ i vjernicima da pronađu pravi put, u sinodalnom duhu slušajući ih i usmjeravati ih, a ne se dati zavesti i ići smjerom koji drugi žele. „Ne radi se o većini vjernika nego o radikaliziranim skupinama koji u ovom trenutku imaju veliki utjecaj na Crkvu“, ističe nadb. Uzinić i kaže da ide u smjeru kojim ga vodi Krist i Crkva koja ga je postavila na ovu službu.

Na pitanje jesu li takve skupine utjecale i na stav koji je Crkva komunicirala zbog uvođenja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a komunicirala ga je putem priopćenja Komisije Hrvatske biskupske konferencije »Iustitia et pax« “Neprihvatljivost ideologije roda i rodnih teorija u svrhu zaštite dostojanstva ljudske osobe“, nadbiskup Uzinić rekao je da bi se to moglo tako reći jer u samom priopćenju stoji da su vjernici tražili takvu izjavu. 

Pitanjem roda trebali bi se baviti katolički fakulteti

Dokidanje različitosti između muškarca i žene i papa Franjo smatra rodnom ideologijom, a na tom tragu su i drugi dokumenti Katoličke Crkve i Hrvatske biskupske konferencije, pa tako i priopćenje »Iustitia et pax«, koje uz sve ovo donosi i svoj sud o Rodnim studijima, pojašnjava nadbiskup Uzinić. Premda ukazuje kako izjava u jednom dijelu ističe da se ne može staviti znak jednakosti između rodnih studija i rodne ideologije, a nakon toga ih izjednačava i pokušava pokazati zašto bi to ipak bila rodna ideologija i zašto bi to bio način na koji se rodna ideologija pokušava uvesti u hrvatski obrazovni sustav što se ne bi smjelo dogoditi. Pozivajući se upravo na spomenutu izjavu Uzinić smatra da nije moguće staviti znak jednakosti između rodne ideologije i rodnih studija ali da nije moguće staviti niti znak jednakosti između rodne teorije i rodne ideologije dodajući pri tom kako olako padamo pod utjecaj različitih teorija zavjera. Svjestan da postoje oni koji zloupotrebljavaju teoriju roda ističe da se ne smije generalizirati i pred pojavom koja je stvarnost našega vremena zauzimati obrambeni stav već onaj dijaloški kako uči Drugi vatikanski koncil.

Rodnim studijima trebali bi se baviti katolički fakulteti, ističe nadbiskup Uzinić. Primijetio je kako čak ni časopisi Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Fakulteta religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Bogoslovska smotra i Obnovljeni život posljednjih godina nisu objavili niti jedan znanstveni članak koji obrađuje to pitanje, dok s druge strane Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Grazu već se trideset godina bavi istraživanjima roda i pri tom nemaju osjećaj da time ugrožavaju kršćansku antropologiju već znanstvena istraživanja temelje na njoj.

Ostavke dekana katoličkih fakulteta

Na Senatu Sveučilišta u Zagrebu dekani Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Fakulteta religijskih znanosti digli su ruke za nove studijske programe, među kojima i za Rodne studije Filozofskog fakulteta, a zbog čega su kasnije kad je javnost za to saznala ponudili ostavke opravdavajući se opsežnom dokumentacijom koju nisu stigli proučiti.

Nadbiskup Uzinić smatra da ostavke nisu trebali ponuditi zbog toga što su glasovali za uvođenje Rodnih studija na Filozofskom fakultetu, već zbog toga što se nisu dovoljno upoznali s onime za što dižu ruku. Na taj način sutra bi se moglo dogoditi da dignu ruku i za svoje ukidanje, rekao je Uzinić.

Crkva treba biti glas siromašnih

Mnogo je redaka ispisano i riječi izrečeno o zaštiti dostojanstva svake osobe. Često je to dostojanstvo fokusirano na početak i kraj života. No, život je mnogima jadan i bijedan jer nemaju za kruh, jer ne mogu djecu opremiti u školu, jer nemaju krov nad glavom, jer su izbjeglice, migranti, stranci, jer gotovo svakodnevno svjedočimo nasilju nad ženama. Iako postoje mnoge inicijative, crkvene organizacije koje sustavno brinu o siromašnima, oko pitanja pobačaja ili eutanazije lomit će se koplja dok se o drugim povredama dostojanstva šuti. Ljudi očekuju od Crkve potporu, suosjećanje i nerijetko od Crkve i biskupa očekuju da se snagom svoje riječi zauzme za njih. Ima li Crkva tu snagu? Nadbiskup Uzinić kaže da Crkva može i treba dizati glas ali da onaj koji bi trebao nešto promijeniti je država. Ona bi trebala imati promišljeniju useljeničku politiku, planirati koji profil radnika treba, gdje će biti smješteni, kako će se integrirati, kako će dovesti svoje obitelji. Dodaje kako strukturalno zlo nije samo zlo koje se čini nego tu spada i ono što se ne čini. Crkva bi se pak trebala ravnati prema načelima koje nudi Drugi vatikanski koncil koji govori da strance treba zaštiti od diskriminacije, da im treba pomoći da nađu dostojan stan, da se uključe u društveni život. Dodaje kako ta načela Crkva treba nuditi državi, a sama pak ne okretati glavu od ovakve situacije već u strancu prepoznati brata i sestru u nevolji. Na pitanje ima li Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) potporu za svoje djelovanje struktura Katoličke Crkve u Hrvatskoj nadb. Uzinić nije želio komentirati druge biskupije, rekao je da je s njima u svojoj Riječkoj nadbiskupiju ostvario lijepu suradnju te da djelovanje JRS osvjetljava lice Crkve osobito pred problemom migracija, premda možda nema u potpunosti podršku Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

Glavni evangelizatori danas su postale društvene mreže

Crkva u našem društvu danas ima pristup mnogim mogućnostima evangelizacije, od medija do vjeronauka u školi – nasuprot tome, čini se da su vjernici više nepoučeni u vjeri nego u vrijeme bivše države. Jesu li glavni evangelizatori svećenici, vjeroučitelji laici, udruge? Nadbiskup Uzinić drži da to društvene mreže. Upozorava ujedno na nezdrave duhovnosti u Crkvi; autoreferentnu duhovnost u čijem su fokusu samo vlastite potrebe i ispolitizirana duhovnost koja se odnosi na skupine koje svoju duhovnost pretvaraju u politički projekt. Ovo potonje svojstveno je djelovanju civilnom društvu ili političkim strankama, a ne crkvenom djelovanju, kaže Uzinić.

Predsjednik Vijeća za laike HBK riječki nadbiskup Mate Uzinić misli da bi trebalo tražiti neki izlaz iz te situacije i povratak Božjoj riječi i kršćanstvu kao pozivu na služenje čovjeku od začeća do prirodne smrti ali i u svim drugim oblicima potrebe. Važnim smatra povezanost, crkvenost i osluškivanje.

Susret u dijalogu u kojem se se razgovaralo i o važnosti dijaloga, Mediteranskim teološkim susretima koje organizira u Lovranu, financijskom stanju Riječke nadbiskupije i drugim aktualnim temama možete poslušati u našoj SLUŠAONICI ili pogledati na našem FACEBOK profilu.