Kad se vještače u Zavodu za vještačenje gluhe osobe se znaju staviti u niže stupnjeve funkcionalnog oštećenja ili pak u različite skupine istodobno. Zbog toga 1000 ljudi traži objašnjenje stupnjeva koje su dobili u Nalazu i mišljenju.
Dodajmo da drugi ili treći stupanj funkcionalnog oštećenja čini veliku razliku, jer je razlika ne samo u visini naknade, nego i u cenzusu (drugi stupanj ga ima, a treći nema), a pitanje je i stupnjeva skorog inkluzivnog dodatka koji bi se trebao ozakoniti do kraja ove godine.
U Šestom čulu o tome su govorile izvršna direktorica Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba Mirjana Juriša i voditeljica zagrebačke Područne službe Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dr. Sanja Lončar.
Problem s vještačenjem gluhih osoba u posljednje je vrijeme sve izraženiji, kaže Mirjana Juriša. Vještači ih Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali problem je u tome što unutar tih nalaza i mišljenja postoje razlike. Gluhi su, kaže Juriša vrlo zainteresirani za svoje nalaze upravo iz razloga visine naknade, ali i cenzusa koji donosi novi Zakon o socijalnoj srbi i na kraju i budućeg inkluzivnog dodatka koji će također ovisiti o procijenjenom stupnju funkcionalnog oštećenja.
Zbog svega toga gluhe se osobe žele pripremiti za inkluzivni dodatak na vrijeme i znati jesu li drugi ili treći stupanj u nalazima.
- Imamo situacije gdje se gluhe osobe različito ocjenjuju. Neki su ocijenjeni s drugim stupnjem, neki s trećim. Neki u nalazu imaju navedena oba stupnja, a nekima piše od prvog do trećeg. Imam primjerice tu nalaz u kojem piše treći stupanj, a može i drugi stupanj- takvih nalaza imamo u Savezu pedesetak.
- Zbog toga gluhi su "navalili" mejlovima na Hrvatski zavod da javno zdravstvo, jer je pri njemu Registar osoba s invaliditetom, i traže objašnjenje. A Registar takve nalaze dobiva od Zavoda za vještačenje.
“U Uredbi o metodologijama vještačenja 2. i 3. stupanj su vrlo slični, ali su zapravo jako različiti. Nejasno piše tko je u kojem stupnju i to bi zapravo trebalo promijeniti.”
Mirjana Juriša, Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba
Gluhe osobe vještačimo kao i sve druge osobe, kaže dr. sanja Lončar iz Zagrebačkog zavoda za vještačenje.
- Kad utvrđujemo stupanj uvijek gledamo osobu u cjelini, ne samo gluhoću, nego i komorbiditete i druga oštećenja. Najznačajnije je i to kad je nastalo oštećenje sluha, u ranoj dobi prije razvoja govora ili kasnije nakon razvoja govora. Jer ako je nastupilo do treće godine života, razvoj je poremećen i to je u startu stupanj oštećenja 3. Ako je nastalo kasnije kriterij nije isti.
Gleda se, nastavlja dr. Lončar i funkcionalnost, slušna polagala, ugrađena pužnica, te je li potreban tumač znakovnog jezika.
“Svakoj osobi se pristupa individualno, gledamo je u cjelini i gledamo i druge parametre, ne samo oštećenje. Ako osoba dođe s prevoditeljem, onda je to oštećenje sluha od djetinjstva i takve osobe imaju stupanj 3 utvrđen. ”
Sanja Lončar, Zavod za vještačenje
Sanja Lončar preciznije dodaje.
- Ako osoba dođe s prevoditeljem, onda je to oštećenje sluha od djetinjstva i takve osobe imaju stupanj 3 utvrđen.
Mirjana Juriša na to odgovara:
- To nam je nova informacija, to s 3. stupnjem. Jer imam ovdje nalaz osobe koja je gluha od rođenja, a u nalazu joj stoji da je 3. stupanj- ali da je moguć 2. stupanj. Osoba također nema svoj nalaz, imaju ga samo Centar za socijalnu skrb i Zavod za javno zdravstvo. Gluhe osobe nemaju svoj nalaz.
Sanja Lončar na kraju je poručila kako svatko, tko misli da je zakinut, ima pravo na žalbeni postupak, a Mirjana Juriša pitao dalje treba li onda sve nezadovoljne gluhe poslati na ponovno vještačenje.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
