Iz rata u mir: hrvatski branitelji u tranziciji - CRO VETERANS

Unatoč dojmu da se o hrvatskim braniteljima dovoljno govori i da su njihova pitanja u velikoj mjeri zastupljena u medijima i javnosti, gotovo trideset godina od kraja Domovinskoga rata o ljudima koji su branili ovu zemlju malo se zna. U prvome redu o njihovim životima, navikama, zdravlju, stavovima i svemu onome što život čini cjelovitim.

To se želi istražiti projektom koji je počeo krajem prošle godine i provodit će se iduće četiri. Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost, a provodi se na Odsjeku za povijest splitskog Filozofskog fakulteta u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata.

Svrha je projekta prikazati proces prilagodbe hrvatskih branitelja

Želi se prikazati taj proces u tranzicijskom razdoblju, njihova nastojanja za očuvanje identiteta i sjećanja na Domovinski rat, ističe voditelj projekta, profesor suvremene i moderne europske i svjetske povijesti s Filozofskog fakulteta u Splitu Aleksandar Jakir.

- Predloženo istraživanje je u okvirima hrvatske suvremene historiografijie pionirsko te će se prvi put u nas s fokusom na braniteljskoj populaciji istražiti društvena povijest Hrvatske nakon Domovinskog rata i proces prilagodbe branitelja mirnodopskom razdoblju s posebnim naglaskom na inicijative vezane za očuvanje sjećanja na Domovinski rat. U kontekstu suvremene hrvatske društvene povijesti istražit će se kultura sjećanja na važne događaje iz Domovinskog rata i utvrditi kako je to utjecalo na politiku identiteta Republike Hrvatske, a što je važno i za razumijevanje identiteta RH i položaja hrvatskih branitelja u današnjem društvu. Uz arhivska istraživanja, i pojedine studije slučaja, koje će rezultirati intervjima s hrvatskim braniteljima, omogućit će dublje razumijevanje postavljenih istraživačkih pitanja. Nastojat će se odgovoriti na pitanje kako su društveno-političke okolnosti poslijeratne Hrvatske utjecale na pojedinačne sudbine i mikrosvjetove poslijeratnoga hrvatskog društva.

  Ako se u obzir uzme medijska zastupljenost i osjetljivost tema vezanih za tu populaciju s jedne strane, te neistraženost s druge, istraživanje prof. Jakira i njegovih suradnika može se smatrati pionirskim, a dobiveni rezultati mogli bi biti osnova za buduća historiografska istraživanja.

Njegova istraživačka skupina u kojoj su prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Andrijana Perković Paloš, mr. Ante Jureta, diplomandica Nora Doljanin iz Splita, doktorand Luka Šajnović te iz Hrvatsko memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, doc. dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, voditeljica Odsjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata u Centru, dr.sc. Ivan Radoš i mr. Tomislav Šulj, nastojat će osim istraživanja kulture sjećanja detektirati, opisati i interpretirati poteškoće s kojima su se branitelji kao veterani suočavali u procesu prilagodbe mirnodopskom životu u kontekstu velikih političko-društvenih promjena tranzicijskog, poslijeratnog razdoblja Hrvatske. S obzirom na to da je rat jedna od osnovnih odrednica kolektivnog i pojedinačnog identiteta braniteljske populacije, istraživat će načine i inicijative kojima su branitelji njegovali taj identitet i nastojali očuvati sjećanje na Domovinski rat.

- Kao jedan od primjera nastanak je velikog broja braniteljskih udruga koje su se počele osnivati već tijekom rata, a o kojima se dosad nije istraživalo. Istražit će se kad i s kojim su ciljem nastajale te udruge, jesu li bile vidljive u javnosti i kakva je bila njihova uloga u kreiranju identiteta branitelja i očuvanju sjećanja na Domovinski rat. Takve inicijative i aktivnosti primjer su promatranja povijesti „odozdo“.

Također, istražit će kako su branitelji kreirali narativ o Domovinskom ratu i vidjeli svoju ulogu u hrvatskom društvu na osnovi njihovih brojnih biografskih i autobiografskih zapisa, objašnjava dalje prof. Aleksandar Jakir i dodaje kako nije zanemaren ni poslijeratni, tj. mirnodopski položaj žena koje su sudjelovale u Domovinskome ratu (braniteljica).

Projektom predviđeno istražiti i kulturu sjećanja vezanu za braniteljsku populaciju

- Istraživat ćemo koji se državni praznici proizišli iz važnijih događaja Domovinskog rata, te kako se obilježavaju i slave. Nadalje, analizirat ćemo i ulogu medija i države u njihovu obilježavanju te koja je uloga države u njihovu obilježavanju i koje državne institucije financijski pomažu obilježiti godišnjice događaja iz Domovinskog rata. Naposljetku, pokušat ćemo istražiti i utvrditi kakva je njihova važnost u politici identiteta Republike Hrvatske. 

Proučavat će i pojedine braniteljske biografije koje mogu predstavljati studije slučaja koje bi mogle osigurati dublje razumijevanje pojedinih apostrofiranih pitanja. 

- U središtu zanimanja bit će, dakle, pojedinac i mikrosvjetovi hrvatske poslijeratne svakodnevnice, putem usmene povijesti koja će se provjeravati s pomoću pojedinačnih intervjua. Cilj tog istraživanja je prikazati pojedinačne biografije hrvatskih branitelja, od onih koji su se uspješno prilagodili društvu, do onih koji to nisu uspjeli, objašnjava voditelj projekta prof. dr.sc. Aleksandar Jakir.

U četiri godine trajanja projekta predviđena su predavanja, okrugli stolovi, tribine, razgovori s braniteljskom populacijom.

- Naši ispitivači podatke o životu tih ljudi prikupljat će metodom ankete/individualnog intervjua, s time da je anonimnost potpuno zajamčena, a podaci će se rabiti isključivo u znanstvene svrhe. Bilo bi dobro da nam se jave svi zainteresirani sudionici Domovinskog rata i s nama podijele svoju stvarnost, želje, nade, snove. Smatramo da bi dobiveni rezultati mogli biti vrijedan putokaz budućim istraživačima.

Svi zainteresirani mogu se javiti na adresu elektroničke pošte voditelja, prof. dr. sc. Aleksandra Jakira, koja se nalazi na internetskoj stranici Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu ([e-mail]).

Prva konferenciju u sklopu tog istraživanja s istraživačima koji su se izvan Hrvatske bavili pitanjima veterana, održat će se na Filozofskom fakultetu u Splitu u listopadu.