Povratak željeznici

Pruge ili ceste, željeznički ili automobilski promet? Zašto smo postali ovisni o automobilima, a zaboravili na prednosti putovanja vlakom? Treba li više ulagati u modernizaciju željeznice ili nove autoceste? Ta se pitanja sve više postavljaju u stručnoj javnosti, prometnoj, urbanističkoj, ali i onoj široj. 

Odgovore smo potražili u Dnevnom ritmu Hrvatskoga radija u kojem je gostovao konzultant za željeznicu Zvonimir Zelenika.

- Željeznica ima svoju funkciju u prometu i u budućnosti prometa, posebice u vrijeme klimatskih promjena, gdje je naglasak na zelenijem okolišu, boljem upravljanju i prometom i prostorom. Kod nas je željeznica oduvijek imala primarnu ulogu prijevoza tereta, teretni promet je prednjačio u odnosu prema putničkom prijevozu, ali ta se paradigma mijenja zadnjih 20-tak godina, ističe Z. Zelenika.

I dok je novca iz europskih izvora za željeznicu više no ikada, u Hrvatskoj cijela industrija, struka i željeznički sustav nisu u stanju raspoloživa sredstva potrošiti, odnosno investirati.

-Imamo nekoliko situacija gdje su novci iz europskih fondova nepovratno izgubljeni, jer se projekti nisu realizirali na vrijeme. Imamo i pozitivnih primjera, primjerice, na zapadu Zagreba, modernizacija pruge od Glavnog kolodvora do Zaprešića, Zaboka, i na njoj se vidi znatno poboljšanje i povećanje broja putnika i ljudi koji svaki dan putuju iz Zaprešića u Zagreb, kaže Z. Zelenika.

Što pak možemo naučiti iz primjera Graza, koji je s ne tako velikim ulaganjima na postojećoj infrastrukturi znatno poboljšao lokalnu S-Bahn mrežu, te povećao broj putnika.

-Graz je pokazao kako se malim investicijama mogu postići znatna poboljšanja u javnom prijevozu. Povećali su za 60 posto broj putnika u odnosu prema razdoblju prije 15 godina. Kupili su nove vlakove, modernizirali stanice, napravili integraciju s gradskim prijevozom, uložili u objedinjeni sustav karata za sve oblike javnog prijevoza. U špici imaju polaske svakih 15 minuta i češće. U Sloveniji bismo trebali tražiti alternativu automobilskom prometu. To je u velikoj mjeri razvoj željeznice, prvo na postojećim prugama, uz to planiranje, proširenje, elektrifikacija za neke nove pruge na pravcima gdje ih još nema, rekao je za Dnevni ritam dr. Aljaž Plevnik iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije.

U Ljubljani se obnavlja glavni željeznički kolodvor, koji će postati središnje čvorište javnog prijevoza glavnog grada i države. Ukupna vrijednost investicije samo u gradnju kolodvora iznosi 200 milijuna eura.

- Željeznički kolodvor Ljubljana bit će dovršen do kraja ove godine, gradnja se odvija paralelno s redovnim željezničkim prometom, lokacija je iza postojećeg kolodvora. Investitor projekta je Republika Slovenija, Direkcija za infrastrukturu koja djelomice financira gradnju iz državnog proračuna, a djelomice iz europskih fondova, ističe voditeljica tog projekta, jednog od ključnih infrastrukturnih projekata u regiji, arhitektica Špela Štern iz Elea IC.

Uz željeznički kolodvor u Ljubljani golemo je gradilište.

-Privatni investitori ulažu u niz komercijalnih objekata, velikih, što poslovnih što stambenih projekata. Nova vizura nastaje oko kolodvora Ljubljana, što može biti dobra lekcija za zagrebački Glavni kolodvor. Čeka se i rješenje za prostore bivše Tvornice Gredelj koje će ovisiti o Studiji željezničkog čvora Zagreb koju provode Hrvatske željeznice, a koja bi trebala biti objavljena ove godine, ističe Zvonimir Zelenika.