Kosanović Ličina: Ako ne osvijestimo važnost cijepljenja, vratit će se bolesti

Nakon što je hripavac ponovno postao problem, ponajprije u Splitsko-dalmatinskoj županiji, otvorilo se pitanje cijepljenja i procijepljenosti stanovništva te se čini kako je cijepljenje djece od najranije dobi sve manje popularno.

Osobe koje nisu sklone cijepljenju često postavljaju pitanje zašto bi bilo važno cijepiti se kad te bolesti više ne postoje. One postoje, a jedna jedina skroz iskorijenjena zarazna bolest su velike boginje, kaže voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ „Dr. Andrija Štampar" - Mirjana Lana Kosanović Ličina. Ostale bolesti su prisutne i samo nas visoki cijepni obuhvat štiti od toga da obolimo. 

- Ako će svi biti redovito cijepljeni prema programu cijepljenja, sve će nas zarazne bolesti protiv kojih se cijepimo, zaobići. Dakle, nećemo dobivati niti ospice niti rubeolu niti zaušnjake. Možda ćemo dobiti blaži oblik hripavca zato što imunitet cijepljenjem blijedi, ali zato postoje dodatne mjere. Zato je doista važno cijepiti djecu na vrijeme i potpuno kako bi im osigurali zdravo i sretno djetinjstvo i odrastanje.

Kosanović Ličina dodaje kako se ipak ne smije zaboraviti na osobe koje se ne mogu cjepiti. To su osobe jako lošeg imunološkog sustava pa se ne mogu cjepiti primjerice protiv ospica. 

- Ospice su jako zarazne i zapravo je tragedija da oni koji nisu skloni cijepljenju, kada ne cijepe svoje dijete, ugrožavaju ovo koje se ne može cijepiti. Mi cijepljeni moramo štititi one koji se ne mogu cijepiti. To je ono zašto je cijepljenje važno.

Ima i slučajava kada se dijete treba upisati u vrtić, a nije cijepljeno. Što tada? Postoji plan i program prema kojem svako dijete koje ulazi u kolektiv vrtića mora biti procijepljeno. Iznimke su oni koji imaju medicinsku kontraindikaciju, kaže Kosanović Ličina i dodaje kako su uvijek u većoj opasnosti necijepljeni.

- Doista nema potrebe riskirati jer su cjepiva danas ne samo najsigurniji medicinski proizvod, nego nešto što djeluje preventivno. Ono prije nego što se razbolimo uči naš imunološki sustav kako reagirati i na vrijeme stvoriti zaštitu.

Cijepljenje protiv HPV-a je besplatno i dostupno djevojčicama i dječacima osmog razreda osnovne škole. To je cjepivo uvedeno 2015. godine, ističe Kosanović Ličina, za svu djecu te dobi na području cijele zemlje, a grad Zagreb je cjepivo uveo i nešto ranije.

- Primjećuje se porast cijepnih obuhvata, ali cijepljenje u županijima na jugu Hrvatske je tradicionalno nešto niže nego u kontinentalnim dijelovima i nadamo se da će u budućnosti roditelji prepoznati važnost zaštite svoje djece.

Krajem listopada počelo je i cijepljenje protiv gripe. Zanimanje za cijepljenje protiv te sezonske bolesti prve je pandemijske godine bio jako velik. Sada opada, ističe Kosanović Ličina.

- Tada smo još nosili maske i smanjivali okupljanja pa su se ljudi više oslanjali na te mjere kao način sprečavanje zaraze protiv gripe. S obzirom da toga više nema i da virusi i bakterije cirkuliraju oko nas, poziv je otvoren za sve koji to žele da svakako dođu na cijepljenje. Osigurano je 500 tisuća doza koje je platio HZZO.

U povijesti je bilo mnogo puno opasnijih bolesti koje su zauzdane cijepljenjem. Kako je izgledalo cijepljenje kroz povijest upitali smo povjesničara s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoja Klasića. On kaže kako je siguran da je i tada bilo otpora cijepljenju. 

- Ali nikada potpune slobode otpora znanosti. Kada se u Jugoslaviji 1972. pojavila epidemija Variole vere, tadašnje vlasti su odlučile u tri tjedna procijepiti osamnaest milijuna ljudi. Jednostavno niste mogli bez potvrde ući u javni prijevoz niti doći na posao. Na Kosovu više nisu imali injekcija pa su doslovno igle ili čavle ubadali u tu vakcinu i onda su doslovno ljude samo pikali da se spase. Vjerojatno je bilo ljudi koji su mislili da to nije dobro, ali nisu imali pravo glasa.

On se cijepio protiv gripe čime je kaže, dokazao svoj osobni stav o cijepljenju. Volio bi da se više vjeruje znanstvenicima i onima koji rade na cjepivima i svim ostalim znanstvenicima.