Hrvatski radio

Prvi program

Majdančić: Solari na kući znače uštedu na računima za struju i do 80 posto

26.04.2024.

21:51

Autor: Davor Rendulić/Igor Okičić

Solarni panaeli na krovima

Solarni panaeli na krovima

Foto: Dnevnik / HTV/HRT

Svjetski dan obnovljivih izvora energije obilježava se svake godine na datum 26. travnja, na dan černobilske nuklearne katastrofe koja se dogodila 1986. Cilj je da se osvijesti potreba za istraživanjem i primjenom obnovljivih izvora energije. U emisiji Dnevni ritam razgovarali smo o konkretnim stvarima, koliko košta uvođenje solarnih panela i kolike su uštede, te kakvi su trenutni poticaji ili subvencije za uvođenje solarnih panela u Hrvatskoj.

Jedna prosječna obitelj od 4 do 5 članova treba godišnje od 3500 do 4000 kilowat sati električne energije. Da bi to dobili treba 4 do 5 kilowata instalirane snage, što pojednostavljeno znači da im treba od 30 do 40 metara kvadratnih fotonaponskih panela na krovu, objašnjava utemeljitelj Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju Ljubomir Majdančić. 


- Na godišnjoj razini ne samo za područje grada Zagreba nego cijele Hrvatske mogu 80 posto uštedjeti energije, a time i račune za električnu energiju koji su negdje oko 50 eura. Ti računi bi bili samo od 5 do 10 eura godišnje ako bi postavili fotonaponsku elektranu od 5 ili 6 kilowata na svome krovu.


Što se tiče papirologije odnosno dokumentacije koji moraju prikupiti danas je to puno jednostavnije nego prije 20 godina. Danas je na snazi Zakon o obnovljivim izvorima energije. Sada ipak treba naći tvrtku, odnosno ovlaštenog projektanta koji će napraviti idejno rješenje i predati dokumentaciju HEP-u. Za 15 dana dobijete obavijest možete li se priključiti, dobijete ugovor o korištenju mreže i ponudu o priključenju koja je sada standarda, a ona iznosi 350 eura. Nakon toga možete napraviti elektranu, ponovno se jedan zahtjev preda na HEP da bi se moglo dobiti potvrdu o trajnom pogonu. U biti od 15 do mjesec dana možete to sve napraviti na svojoj kući. 


- Fond za zaštitu okoliša je u posljednje vrijeme imao izvrsne programe poput poticanja energetske obnove obiteljskih kuća kako bi smanjili potrošnju električne energije, koji je zatvoren prije mjesec dana. 

Cilj je u budućnosti biti što manje ovisan o uvozu energije. Postojale su 4 mjere: jedna je komplentna energetska obnova kuća gdje se mijenja fasada i vanjska stolarija, drugi dio je učinkovito grijanje dakle kotlovi na biomasu ili dizalice topline, zatim dobivanja električne energije putem fotonaponskih sustava i četvrta mjera je bila za energetski učinkovita vozila.

- Subvencije su bile od 60 posto pa sve do 80 posto na područjima visoke državne skrbi. 50 posto je bio poticaj za ugradnju fotonaponske elektrane. Za jednu šesteročlanu obitelj takva elektrana košta 6 tisuća eura, dobijete subvenciju od 50 posto tj. 3 tisuće eura.


Međutim, ne isplati se to odmah nego za 4 do 5 godina s poticajima, a bez poticaja za 7 godina, ali takav sustav može trajati 25 do 30 godina, nastavlja Majdančić.  

Dobra je stvar da takav sustav ne treba uopće održavati. Fotonaposne ćelije su od stakla koje kiša opere. Nikakvi troškovi za odžavanje nisu potrebni. U dogledno vrijeme možete biti energetski potpuno neovisni, ako ugradite kućnu bateriju. U svojoj kući možete ugraditi bateriju za pohranu energije tako da onaj višak električne energije koji skupite tijekom dana pohranite i kasnije koristite. Taj je sustav već jako dobro zaživio u Njemačkoj.

Ljubomir Majdančić

Solarne elektrane moguće je postaviti i na stambene zgrade, ali je procedura mnogo teža nego postavljanje fotonaponskih ćelija na kuću. 

Zakon omogućuje agregiranje električne energije. Mi možemo rasporediti za pojedina brojila. Naprimjer 10 podstanara mogu imati svaki po 5 kilowata. Ipak, dobro je ići korak po korak. Njemačka, Švicarska i Austrija su zemlje koje su najprije krenule ugrađivati takve sustave na malim obiteljskim kućama pa su ga razvijali prema većim objektima, hotelima, OPG-ovima i malim tvrtkama.

Ljubomir Majdančić

Zakon sada omogućuje i da predana energija bude veća od preuzete. Možete imati i višak električne energije, a da ne snosite sankcije odnosno da ne morate slati račune da niste čisti proizvođači električne energije. Sustav razvijamo i poboljšavamo i dalje i više stambene zgrade zaista mogu postaviti fotonaponske ćelije na svoje krovove, ističe Majdančić. 


Tijekom prošle godine solari u Hrvatskoj proizveli su 297 GWh električne energije što je jednako ukupnoj proizvodnji u razdoblju od 2019. do 2022. Godine. Radi li se o renesansi u proizvodnji električne energije pomoću sunca ili smo bili tako loši prijašnjih godina da je i mali pomak strahovito vidljiv u brojkama?


- Mi smo još uvijek ispod prosjeka Europske unije. Do 1 posto ukupne naše električne energije dolazi od fotonapona. Prosjek EU je 7 posto. Njemačka ima 11 posto, Italija 13 posto. Međutim, znakovito je da je njemački maksimum od 1100 kilowat sati na metar kvadratni, manji od hrvatskog minumuma od 1200 kilowat sati na metar kvadratni. Naš potencijal za proizvodnju energije iz sunca je ogroman. To treba iskoristiti, poručuje Majdančić.


Do 2030. očekivano je da Hrvatska dođe do kapaciteta od 5GW solara koliko sada ima primjerice Danska. Sustižemo razvijene zemlje u proizvodnji solarne energije i nadamo se da ćemo za 6 godina doći do razine od 6 posto energije iz solara u ukupnoj proizvodnji električne energije, poručuje utemeljitelj Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju Ljubomir Majdančić koji već 20 godina ima ugrađene fotonaposne ćelije na svojoj obiteljskoj kući u Zagrebu. 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

prije

4 dana

S domaće pop i rock scene

Apoteka

prije

5 dana

S domaće pop i rock scene - pocket palma

pocket palma

prije

5 dana

Autentičnost je jedina slamka spasa

J. R. August i Lidija Lacko Vidulić

Vezani sadržaj

Emisija

Dnevni ritam

Dnevni ritam – informativno mozaična emisija 1. Programa Hrvatskoga radija u kojoj svaki radni dan od ponedjeljka do petka donosimo, analiziramo i obrađujemo najvažnije vijesti, događaje i pojave koje utječu na sve nas i naše živote. Svaki dan "Dnevni ritam" donosi "Temu dana", razgovore i analize s najrelevantnijim sugovornicima i akterima ključnih događaja, a za naše vjerne slušatelje tu je i "Glas javnosti"! Dnevni ritam – vaš ritam na Hrvatskom radiju od ponedjeljka do petka od 15:00 do 18:00 sati. U sklopu Dnevnog ritma slušateljima Hrvatskog radija donosimo sve najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta koje su obilježile dan – od 15 sati slušajte "Dnevne novosti" , a od 17 sati "Aktualno u 17". Uhvatite i držite ritam uz Hrvatski radio!

Poslušajte u Slušaonici