Ni sud nije osigurao pristupačnost barem jednog suda u Rijeci

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i Nacionalni savezi osoba s invaliditetom okupljeni u 8. Centar znanja, predstavili su promotivni video "Pristupačnost kao ljudsko pravo". Prema postojećim istraživanjima samo 35 posto javnih građevina je pristupačno, a od privatnih pretpostavlja se da ih je takvih 5 do 10 posto. U međugradskom prijevozu niti jedan autobus nije prilagođen. 

Nepristupačnost, unatoč svim postojećim zakonima i pravilnicima, te potpisanim direktivama i konvencijama, i dalje diskriminira osobe s invaliditetom u svim aspektima njihova života. 

Od početka rada Ureda pravobraniteljice, jedno od tri područja u kojima najčešće primaju pritužbe osoba s invaliditetom je pristupačnost, kaže pravobraniteljica Anka Slonjšak. 

Bez obzira na to govorimo li o javnim ustanovama, stambenim prostorima, infrastrukturi i neovisno o tome tko bi pristupačnost trebao osigurati, privatni sektor, javni sektor, gradovi, županije ili građani općenito. Proteklih godina javnost je svoju pozornost usmjerila na neke druge probleme, a pristupačnosti ne, iako je ona važna za sve osobe s invaliditetom, neovisno o kojem oštećenu je riječ, kaže pravobraniteljica Slonjšak. 

Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti postoji od 2013. godine. No, kaže Slonjšak treba ga dorađivati, a bez obzira na zakone i pravilnike, provedba je daleko lošija nego što bi trebala biti. 

Predstavnica 8. Centra znanja koji obuhvaća 13 nacionalnih saveza osoba s invaliditetom Marica Mirić kaže kako zakon o gradnji nema kaznene odredbe za one koji rade projekte, ali postoji obaveza da se pristupačnost uzme u obzir. U Pravilniku također nema rokova prilagodbe građevina nastalih prije 2013. godine.

- Nama veliki problem predstavljaju stare građevine gdje je smješten veliki broj institucija koje su potrebne osobama s invaliditetom, posebice u gradu Zagrebu. 

Odvjetnik iz Rijeke Damir Jelušić slaže se da je u Hrvatskoj velika razlika između normativnog okvira i provedbe u praksi. Od 2015. on pokušava sudskim sporovima natjerati državu da prilagodi neke od zgrada u pravosudnom sustavu. Jedino za zgradu Prekršajnog suda u Rijeci dosad je dobio pramomoćnu presudu prema kojoj se ona mora razumno prilagoditi. 

- Kao odvjetnik po zanimanju i osoba s invaliditetom, ne mogu ući u niti jedan od pet sudova u Rijeci. 2022. godina, treći grad po veličini u zemlji, članica smo Europske unije, a osoba s invaliditetom ili smanjene pokretljivosti ne može ući ni u jedan od sudova, bez nošenja ili takvih nekakvih rješenja. Cijeli centar grada Rijeke je takozvana kulturna baština, ali to ne oslobađa vlasnike zgrada od razumne prilagodbe. 

Pravomoćnu presudu za zgradu bivšeg Prekršajnog suda u Rijeci ishodio je prije tri godine u kojoj je bila obveza tuženice, Republike Hrvatske, da u roku od šest mjeseci primijeni razumnu prilagodbu te zgrade, bilo pomoću lifta, vertikalne podizne platforme, rampe. 

- Republika Hrvatska tri godine nakon pravomoćnosti presude nije postupila po odluci suda, što me je prisililo da temeljem te presude krenem u takozvani ovršni postupak. U kojem Ovršni sud ovršeniku određuje novčanu kaznu za svaki dan u kojem odbija daljnje izvršenje obveze. No Općinski sud u Rijeci je donio presudu u moju korist, a Općinski građanski sud u Zagrebu je odbio prijedlog za ovrhu. 

Iz ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objasnili su kako je u izradi Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti kojim će se u hrvatsko zakonodavstvo preuzeti Direktiva EU 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. godine. Marica Mirić pozdravlja izradu tehničke norme, ali ne pozdravlja to što u tome savezi osoba s invaliditetom nisu ravnopravni partneri.

- Došlo je vrijeme da se pravilnik modernizira kao i da se dogovorimo kako ćemo to primjenjivati u RH.