Prvi put cjelovito popisani svi spomenici i obilježja iz Domovinskog rata u jednoj županiji

Nakon pet godina vrijednog rada svjetlo dana ugledala je posebna knjiga, pregled Spomen obilježja Domovinskog rata od 1991-do 1995. u Sisačko-moslavačkoj županiji. Veliki istraživački posao odradili su doktorica Sanja Lončar i umirovljeni pukovnik Ivica Pandža Orkan i prvi je to sveobuhvatni popis i osnovna dokumentacija o Spomen obilježjima iz Domovinskog rata u toj županiji. 

Na popisu je više od 300 spomenika što govori i o stradanju tog prostora u Domovinskom ratu. Neki se redovito obilaze, a neki su potpuno zapušteni i zarasli, a ovim su popisom izvučeni iz zaborava. 

O Domovinskom ratu objavljeno je puno knjiga i neke su se od njih bavile i spomen obilježjima, ali je ovo, koliko mi znamo, jedini ovakav popis, kaže docentica Sanja Lončar. Riječ je o sustavnom pregledu koji je napravljen u svim jedinicama lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji i donosi popis 320 spomen obilježja. Ona su nastajala u razdoblju nakon Domovinskog rata i još uvijek nastaju.

- Čak i u trenutku kada smo predali materijale u tisak, saznali smo recimo da se otvara još jedno spomen obilježje i da su nastali još neki murali. Kad smo krenuli u izradu, imali smo neki radni popis, a onda smo se upustili u terenski obilazak uz pomoć ljudi s nekog terena. S njima smo provjeravali ono što smo znali i dopunjavali radni popis. 

Mi smo se u ovoj knjizi držali činjenica, dodaje umirovljeni pukovnik, jedan od autora knjige, Ivica Pandža Orkan. Pratili smo što su drugi na terenu podigli i napravili, a spomen obilježja su doista različita.  

- Ja smatram sramotom da trideset godina od 1991. godine ne postoji ni jedna institucija koja ima popisane spomenike na ovom području. Tako je i došlo do ove knjige. Jer spomen obilježja su dizali ratni prijatelji, postrojbe, udruge, rodbina, jedinice lokalne vlasti i državne institucije. I ne postoji jedno mjesto pomoću kojeg možete imati uvid u sve spomenike, ako nekog zanima, nekog studenta ili posjetitelja iz bijelog svijeta kojega zanima ova tema. Nema institucije danas u Hrvatskoj kod koje je to evidentirano. I zato smo se upustili u taj rudarski posao, sa željom da to evidentiramo. 

Projekt je potpuno izvaninstitucijski, a knjiga je izašla u vlastitoj nakladi, kaže Ivica Pandža na kraju. Želja je obitelji Pauk iz Australije koja je pomogla tiskanje knjige, da ta knjiga prvo nastane, a onda dođe do učenika svih osnovnih i svih srednjih škola na području Sisačko-moslavačke županije.