Nakon tjedana konzultacija, kojima prethode godine promišljanja o sadašnjosti i budućnosti Crkve, kardinali su ušli u konklavu, kako bi tamo finalizirali svoj izbor. Ambijent Sikstinske kapele je od 1492. godine prostor u kojem se odvija ključni trenutak u prijelazu iz jednog pontifikata u drugi.
Prve freske u toj kapeli pape Siksta IV radili su između 1481. i 1483. Sandro Botticelli, Pietro Perugino, Domenico Ghirlandaio, Luca Signorelli. No konačni pečat kapeli dao je Michelangelo Buonarotti, koji tamo radio u dva navrata. Za vrijeme pape Julija 2., od 1508. do 1512., oslikao je strop kapele – prizorom biblijske naracije stvaranja svijeta. Gotovo tri desetljeća kasnije, za vrijeme pape Pavla III., od 1536. do 1541. Michelangelo je slikao prizor Posljednjeg suda, veličanstvenu fresku s prikazom raja, čistilišta i pakla, iza glavnog oltara kapele.
Rafinirana estetika, i duboka teološka poruka renesansnih i manirističkih remek djela utječu na svakog, slučajnog prolaznika kroz Sikstinsku kapelu. Koliko više moraju utjecati na same kardinale izbornike, koji među sobom traže čovjeka – koji bi Crkvi trebao biti pastir, znak jedinstva, ali svijetu – moralni autoritet.
U razgovoru s kolegama, moglo se čuti kako je jedan neimenovani stariji kardinal opisujući svoje iskustvo na prijašnjim konklavama, djelomično otkrio i nešto od osobne, duhovne dinamike donošenja odluke. Molitveno ozračje, ali i pogled na veličanstveni Michelangelov „Posljednji sud“, definitivno pomažu u razlučivanju i donošenju jasne i sigurne odluke, poručio je.
O duhovnim i ljudskim dinamikama unutar Konklave govorio nam je profesor Carmelo Pellegrino, bibličar, s Papinskog Sveučilišta Gregoriana. Carmelo Pellegrino je vrstan stručnjak za duhovnost, a punih je deset godina bio promotor fidei, treći čovjek i ključni teolog Dikasterija za kauze svetih i blaženih. S Carmelom Pellegrinom razgovarala je Anđela Jeličić Krajcar.
Pellegrino je ponovio da smo usred najbrojnije, najizloženije medijskom svijetu i najosjetljivije konklave do sad, konklave koja je ujedno i najinternacionalnija, stoga i najneizvjesnija. Tome pridonosi i činjenica da ova konklava dolazi nakon pontifikata koji je dobro protresao Crkvu, pontifikata pape Franje, ističe Pellegrino. I drugi su Pape donosili vjetar Duha Svetoga i vatru Duha. Ipak, papa Franjo je to učinio na poseban način, svojom osjetljivošću za društvena pitanja. Možda je danas više nego ikada prije potrebnije moliti i razlučivati u molitvi – upozorava Pellegrino.
- Zapravo, u tom smislu mogu reći nešto što svakome može biti od koristi. Konklava je najvažnije mjesto razlučivanja na cijelom svijetu. Gledajući iz perspektive duhovnosti htio bih naglasiti da je lijepo što se događa baš u svibnju: a on je u našoj tradiciji mjesec posvećen Mariji. A baš Bogorodica – je žena ekspert za Duha Svetoga.
Prema Djelima Apostolskim, Marija je bila s apostolima prije silaska Duha Svetoga, prema Lukinu evanđelju, ona je bila nadahnuta i začeće se dogodilo baš po Duhu Svetomu. Gledajući iz perspektive katoličke tradicije, ističe Pellegrino, važan datum mogao bi biti 8. svibnja, dan Gospe od Pompeja, i dan kad se prema tradiciji ukazao arhanđeo Mihael na Garganu. Marija, kojoj je posvećen mjesec svibanj, uči nas „umijeću začeća Riječi, koja se događa po Duhu svetomu, ne po ljudskom djelovanju, po ljudskim strategijama. To znači prihvatiti Boga u svoje srce, kako bi se djelovalo u skladu sa Božjim planom“, naglasio je Pellegrino. Razmišljajući o okupljenim kardinalima i duhovnom sadržaju kojem će biti otvoreni ovih dana, čini se da je prisutnost Marijanske duhovnosti u konklavi od velikog značaja, kako bi vatra Duha Svetoga donijela ispravnu odluku, ukazuje Pellegrino i podsjeća:
- To vrijedi i za nas – kad moramo donijeti odluke.
Težinu odluke, kako se u više navrata govorilo ovih dana, otežavaju pritisci sa strane, i općenito prevelika izloženost informacijama u svakodnevici.
- Crkva u ovakvim trenucima pokazuje svoju tisućljetnu mudrost. Uvodi potpunu izolaciju za kardinale. I to je dobro i važno, jer tišina pomaže u slušanju, osluškivanju Duha Svetoga i osluškivanju braće. Ponekad je potrebno slušati se međusobno, kako bi došli do jedne odluke.
Pellegrino nadalje podsjeća da su na općim kongregacijama sudjelovali svi kardinali, i to oni vrlo stari, koji više nemaju pravo glasa na konklavi.
- Prisutnost kardinala, i to vrlo starih kardinala u ovim općim kongregacijama bila je od velike pomoći – jer iako ne biraju novog Papu, oni poznaju tradiciju, i nose iskustvo tradicije Crkve na svojim plećima. Oni mogu dati važne savjete – kao u svim dobrim obiteljima, gdje stariji savjetuju mlađe.
U ovim trenucima, naglašava Pellegrino, još jednom će se očitovati i utjecaj Pape Franje.
- Papa Franjo je podsjetio na bit evanđelja i zato mislim da će pred Kardinalima na kraju jedino važno pitanje biti – što Bog želi u tom trenutku, a ne što bi htjela politika ili ljudi.
I sugestivno plavetnilo Michelangelovog Posljednjeg suda podsjetit će pri tom na prolaznost ljudskih prioriteta u odnosu na vječnost.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.