Vruće ljeto pred vratima

Vrućine i toplinski valovi prvoga dana službenoga početka ljeta pokazali su sliku i priliku vremena koje ćemo imati iduća tri mjeseca.
Znanstvenik i klimatolog Branko Grisogono s Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta govorio nam je o klimatskim promjenama u emisiji Dnevni ritam. 

Ovakva vremenska prognoza nije iznenađujuća, kaže Grisogono, na to se upozorava već desetljećima. To je za očekivati jer klimatski sustav ima progresivno sve više energije u sebi zahvaljujući ljudskim aktivnostima kojih ima jako puno, čim imate više energije može se skakati iz jednog režima, strujanja i vremena u neki drugi režim.  
Toplinski valovi će biti sve češći i dulji, objašnjava Grisogono.

- Za Hrvatsku je nezahvalno davati vremenske prognoze jer Hrvatska ima 3,4 klimatska područja. To je jednostavnije prognozirati za Estoniju, Portugal, Tunis, pa čak i Mađarsku. Može se očekivati porast toplinskih ekstrema, rizik od suše u drugom dijelu ljeta i u jeseni, može se očekivati sve veća potrošnja za rashlađivanje i, nažalost, požari. Ljudi moraju paziti kako se ponašaju u prirodi, koliko piju tekućine, uzimaju minerala. 

Stručnjaci  upozoravaju na povratak vremenskog fenomena poznatog kao El Niño koji bi mogao imati velik utjecaj na vremenske uvjete u cijelom svijetu.

- El Nino je možda najvažnija faza velike interne oscilacije klime koja se događa u razdoblju od dvije do sedam godina, kvazi periodička pojava. Što je više energije u klimatskom sustavu postoje indikacije da će se izmjena faze El Nino i suprotne faze nazvanoj La Nina moći ubrzati. Mi smo bili u negativnoj fazi tri godine zaredom, što je hladnije od prosjeka, i to je prirodniji način ponašanja, pa nam je pomoglo da nismo postigli maksimume svjetske prizemne temperature. Međutim, prije mjesec, dva viđeni su novi parametri, da je krenuo El Nino, a on u prosjeku znači zatopljavanje. Imat ćemo globalni prirodni plus, uz ono što čovjek čini, znači antropogeni efekt. 

U Hrvatskoj taj proces nije jako očit, no osjetit ćemo neizravne posljedice El Nina, kaže Grisogono.

- Za šire područje Hrvatske to može značiti malo toplije ljeto. To je negdje na 0,1, ili 0,2 stupnja Celzijusa. Svako povećanje ima reperkusije, to je zbrajanje energije na veliku potenciju. 

Dobra je vijest što je dosad bilo popraćeno s malo više oborina. No, klimatski sustav se mijenja, nezahvalno je raditi dublje i jače projekcije, upozorava Grisogono.  
Ovaj vremenski fenomen mogao bi trajati između jedne i tri godine, predviđa klimatolog. I to ovisi o dinamici velikih oceana, a atmosfera radi brži odgovor. Suše i poplave nam rade veliku štetu, a mi nismo pripremljeni ni za što, kaže Grisogono o posljedicama vremenskih neprilika.

- Hrvatska hidrologija i poljoprivreda tu dosta zaostaju, jedino smo napredovali na području energetike. Energetika je u srcu klimatskih promjena, moramo proizvoditi energiju i hranu, međutim, tu ima puno asfaltiranja, betoniranja, rušenja šuma. Mi dobivamo u Hrvatskoj efekte iz Brazila i Atlantika, daljinske veze koje dopiru do nas.
Koliko možemo utjecati na klimatske promjene da se sad „probudimo", poslušajte u razgovoru.