Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 02.04.2021.

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov 02.04.2021.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Veliki je Petak koji označava spomen na Kristovu smrt. Na Veliki Petak Crkva ne slavi euharistijsko otajstvo. Cijeli dan posvećen je pokori i postu, za punoljetne vjernike do 60. godine života, a nemrs sve iznad 14. godine. Kod liturgije je oltar gol osim što se za pričest postavi jedan oltarnik. Poslije obreda Velikog Petka oltar se ponovno ogoli. (20) Na današnji dan, 2. travnja 1804. godine, turski sultan izdao je hatišerif prema kojem se dubrovački brodovi tretiraju jednako kao i brodovi drugih država, odnosno plaćaju znatno snižene povlaštene pristojbe. (1) Za vrijeme posjeta cara Franja Josipa Dubrovniku, na današnji dan, 2., pa do 4. travnja 1875. g., s jahte «Miramare» brodski istosmjerni generator napajao je 3 lučne svjetiljke između Arsenala (danas gradske kavane) i tvrđave sv. Ivana. To je prva zabilježena primjena elektriciteta, tj. rasvjete u Dubrovniku. (2) Na današnji dan, 2. travnja 1932. godine, u Trnovici kraj Dubrovnika rođen je Ivo Miljković, hrvatski agronom, utemeljitelj pomoekofiziologije u Hrvatskoj. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Franjo, Dragoljub, Božidarka i Nikola. (4) 2. travnja Svjetski je dan dječje knjige, i Svjetski dan svijesti o autizmu. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Veliki tjedan kroz stoljeća Dubrovačke Republike protjecao je u znaku Muke Gospodnje. Veliki petak protjecao je u snažnom pasionskom ugođaju. U li­turgijskim obredima koje je predvodio nadbiskup sudjelovao je i Knez: ujutro u katedrali na bogoslužju s adoracijom Križa, a popodne u procesiji s Presvetim. (21)

Danas, na Veliki petak, obrede, u Dubrovačkoj katedrali predvodi dubrovački biskup. Nakon obreda, vjernici u procesiji, u kojoj se nosi relikvija Isusovog križa prohode ulicama Grada, pjevajući korizmene pjesme i moleći za blagoslov ljudi i Grada. (22) I u drugim župama dubrovačke biskupije, a posebno župama Pelješkog dekanata u  večernjim satima održavaju se obredi Isusove muke. Među najmističnijim su obredi na Veliki petak u Trpnju, gdje nakon bogoslužja praćenog korizmenim napjevima, slijedi procesija kroz mjesto, u kojoj križonoša, kojeg Trpanjci od milja zovu Brkačić nosi veliki drveni križ. Nositi križ na Veliki petak, za svakog je Trpanjca velika čast. (23) 

Na današnji dan,  2. travnja 1776. godine sklopljen je ugovorizmeđu francuskog kralja Luja XVI. i dubrovačke vlade, koji ima načelno i trajno značenje, te sve stvarne i formalne značajke međunarodnog ugovora između dvije države, s točno ustanovljenim uvjetima. Ugovor je sklopljen na bazi ravnopravnosti. (16) 

Na današnji dan, 2. travnja 1804. godine, turski sultan izdao je hatišerif prema kojem se dubrovački brodovi tretiraju jednako kao i brodovi drugih država, tj. plaćaju znatno snižene povlaštene pristojbe. Prije izdavanja hatišerifa, Turci su u Carigradu naplaćivali dubrovačkim brodovima vrlo velike takse, dok su brodovi drugih država, primjerice Austrije i Rusije, uživali mnogo niže povlaštene pristojbe. (6) 

Prvu primjenu elektriciteta, rasvjete u Dubrovniku bilježimo za vrijeme posjeta cara Franja Josipa za uskrsni izlet 1875. g., na današnji dan, 2. pa do 4. travnja, kada je sa jahte «Miramare» brodski istosmjerni generator napajao 3 lučne svjetiljke između Arsenala (danas gradske kavane) i tvrđave sv. Ivana. Dubrovački ferali i počeci javne rasvjete Grada koriste se tek u zadnjem desetljeću 19. stoljeća. Naime sa 45 ferala (fenjera) po gradu i predgrađu na ulje, do 1870. njihov broj se povećao na 150, a umjesto ulja koristio se petrolej kao rasvjetno gorivo. 'Užigač ferala' ih je palio u sumrak, a gorjeli su samo dok je trajalo goriva u njima. U ljetno vrijeme, kao i u vrijeme mjesečine, ferali se nisu palili. I pored povećanog broja tih rasvjetnih tijela postavljenih na kamene postamente i na željezniim stupovima, rasvjeta je bila i oskudna i kratkotrajna, pa je 1895. Frano Gondola (Gundulić), općinski načelnik donio odluku o dopuštenju uvođenja električne rasvjete. U utrku za električnu rasvjetu Dubrovnik se uključio 1894. U prosincu te godine, u Narodnom listu objavljena je obavijest da će “iz Beča doći jedan mjernik kako bi proučio snagu vode kod mlina u Rijeci, kako bi se i do Dubrovnika dovela električna svjetlost“. Ozbiljniji projekt rasvjetljavanja grada počeo je početakom rada termoelektrane u Gružu na Batali 1. lipnja 1901. kada je zasjala električna rasvjeta u gradu, na Stradunu i na Pilama. Gruž i Ploče dobivaju rasvjetu nešto kasnije iste godine. U travnju 1905. godine termoelektrana je počela raditi i preko dana jer je prve četiri godine radila samo noću. Broj potrošača, osim javne rasvjete, bio je neznatan. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 2. travnja 1888. godine, u Hvaru je rođen hrvatski povjesničar i arheolog Grga Novak. Proučavao je povijest u širokom rasponu od staroga do novoga vijeka. Osobitu je pozornost posvetio povijesti dalmatinskih gradova, pa tako i Dubrovnika, u djelima: Dubrovačka diplomacija na mirovnom kongresu u Požarevcu (1929), Povijest Dubrovnika od najstarijih vremena do početka VII stoljeća (1972). (9)

Na današnji dan, 2. travnja 1932. godine, u Trnovici kraj Dubrovnika rođen je Ivo Miljković, hrvatski agronom, čija je uža specijalnost pomoekologija, pomofiziologija i elajografija. Prof. dr. sci. Ivo Miljković utemeljitelj je pomoekofiziologije u Hrvatskoj. Osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskoga voćarskog društva (1978), te osnivač (1995) i urednik časopisa Pomologia Croatica. Urednik je časopisa Agronomski glasnik (1983–2003). Autor je više od 100 znanstvenih i velikoga broja stručnih radova te knjiga: Praktično voćarstvo (1979), Suvremeno voćarstvo (1991), Opće voćarstvo (1996) i dr. Dugogodišnji je pročelnik Odjela za poljodjelstvo u Matici hrvatskoj. Dugogodišnji je suradnik i urednik struke u izdanjima Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Dobitnik je Državne nagrade za životno djelo u području biotehničkih znanosti 1998. godine. (10)

Na današnji dan, 2. travnja 1959. godine, u Neumu jerođen Vide Obad, precizni mehaničar, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 13. siječnja 1996. g. u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, izvršavajući ratnu zadaću.(11)

Na današnji dan, 2. travnja 2005. godine, napustio nas je Sveti Otac Ivan Pavao II. U znak sjećanja na pastoralno putovanje u Hrvatsku 2003. g., u sklopu kojega je Papa Ivan Pavao II. posjetio i Dubrovnik, Papa Ivan Pavao II. proglašen je počasnim građaninom Dubrovnika 2004. godine; na gradskom zvoniku i zvoniku crkve sv. Križa Dubrovčani su podigli spomen ploče, u Gružu je otkriven spomenik papi Ivanu Pavlu II., a Gruška je obala preimenovana u Ulicu pape Ivana Pavla II.(8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 2. travnja, ratne 1992. godine, kiša je padala cijelu noć, a tijekom jutra je bilo i grmljavine. Poslije 8 sati nestalo je električne struje. Oko podne nestalo je i vode. Struja se vratila već predvečer, a na vodu je trebalo čekati do sutrašnjeg dana u podne. (12) Tijekom Domovinskog rata svoje živote dali su na Južnom bojištu pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. 2. travnja 1993. godine, poginuo je pripadnik 114. brigade HV-e, Ante Kuzmanić. (13) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 434

(2)Izvori: www.hep.hr/novosti/dokumenti/HEKrka_269.pdf i www.hep.hr/ods/dp/povijest.aspx?dp=dubrovnik

https://www.facebook.com/durepublika

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 434

(7)Izvori: www.hep.hr/novosti/dokumenti/HEKrka_269.pdf i www.hep.hr/ods/dp/povijest.aspx?dp=dubrovnik

https://www.facebook.com/durepublika

(8) http://www.dubrovnik.hr/clanak.php?a=2654

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -246-

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 137

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-

(16) VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 21,272,273

(20) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(21) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 350,351

(22) Dubravko Cota – Dnevnik radio Dubrovnika

(23) Joško Jelavić  Dnevnik radio Dubrovnika

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici