Gradoplov 12.11.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Rapalskim ugovorom, koji je Sklopljen 12. stude¬noga 1920. između Kraljevstva SHS i Kraljevine Italije, otok Lastovo pripao je Italiji. (1) Na današnji dan, 12. studenoga 1612. godine u Napulju je umro, vrstan pomorac i diplomat, i veliki domoljub, Vice Bune, (2) a 12. studenoga 1995. godine, u Orebiću je umro povjesničar i arhivist, teolog, znanstvenik, najbolji poznavatelj Dubrovačkog arhiva u drugoj polovici 20. stoljeća, Zdravko Šundrica. (3) Na današnji dan, u utorak 12. studenog 1991. godine, jednog od najtežih dana Domoviskog rata, u obrani Dubrovnika poginulo je 12 hrvatskih branitelja i troje civila. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jozafat, Emilijan, Milan, Milenko, Makarij, Zlatko, Blaženko. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

11. kolovoza  1639. g., 9 dana, nakon što je, 28. srpnja, između 19 i 20 sati jaki potres prodrmao grad i počinio velike štete na svim građevinskim objektima, tako da je puno kuća moralo biti porušeno, a puno njih poduprto gredama i slično, izabrano je pet članova Vijeća umoljenih za nadstojnike rušenja, utvrđivanja i popravak kuća i drugih građevina. Ta petorica, tri mjeseca kasnije, 12. studenoga, te  1639. godine, podnijela su Vijeću umoljenih opširan izvještaj s 14 točaka, od kojih druga i četvrta govore o oštećenjima i potrebi popravaka gradskih zidina. U točki drugoj kaže se, da treba narediti nadstojnicima arsenala i nadstojnicima straža, da najvećom brzinom daju popraviti i urediti sve ono, što je na tvrđavama i zidinama stradalo od potresa, i da se oni ovlaste, da s tvrđava i zidina mogu dati skinuti kruništa i slično, čemu prijeti opasnost od samourušavanja. U četvrtoj točki odredbe kaže se, da bi se mogle doznačiti veće svote za popravak oštećenih zgrada, treba isposlovati oslobođenje neke svote iz zaklade Blagog djela, koja bi se upotrijebila za popravke crkava, samostana, tvrđava i zidina grada. (6)

Rapalskim ugovorom, koji je Sklopljen 12. stude­noga 1920. između Kraljevstva SHS i Kraljevine Italije, nastojala su se ri­ješiti Sporna teritorijalna i pogranična pitanja između obiju država nakon Prvoga svjetskog rata. No tijekom pregovora, uz pomoć moćnih saveznika, Francuske i Velike Britanije, Sporazu­mom su utvrđene granice na očiglednu vojničku, ekonomsku i političku korist Italije. Osim Trsta, Gorice i dijela Kranjske, Italiji je pripala Istra, otoci Cres i Lošinj, s nekim manjim otoci­ma, te Lastovo i Palagruža s otocima. Od Rijeke je stvorena nezavisna država koja je obuhvaćala grad Rijeku, Riječ­ki kotar te mali dio Istre na zapadu Ri­ječkoga kotara, tako da je Italija imala izravnu kopnenu vezu s novom riječ­kom državom. Težak gubitak za Kra­ljevstvo SHS bio je i Zadar. Talijanima se na novostečenom području jamčilo državljanstvo, upotreba talijanskog je­zika i vjerske slobode, a istodobno pola milijuna Slovenaca i Hrvata nije imalo nikakva nacionalna prava. (7)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

1559. godine, na Lopudu je rođen pomorac i diplomat, potomak stare lopudske pomorske obitelji, Vice Bune, koji se istaknuo u službi španjolskih kraljeva Filipa II i Filipa III. Appendinijevu tvrdnju da je neko vrijeme bio meksički potkralj i Bunićevu izjavu u nadgrobnom spomeniku o boravku u Indiji stavila je u sumnju najnovijim istraživanjima Mirjana Polić-Bobić u arhivima Španjolske i Portugala, gdje nije našla potvrdu za navedene podatke. Dubrovniku je više puta bio od koristi svojim posredovanjem na madridskom dvoru i u napuljskoga potkralja, osobito za lastovske bune 1602–1606., kada se Španjolska zauzela za dubrovačka prava protiv mletačkih pretenzija na Lastovo. Dubrovačka ga je vlada zbog toga 1607. imenovala svojim konzulom u Napulju. —Vice Bune, umro je u Napulju, na današnji dan, 12. studenoga 1612. godine. Prema vlastitoj želji pokopan je, uz najskromniji pogreb, u crkvi Sv. Trojstva u Lopudu, koju je sam sagradio. Grob i nadgrobni natpis, koji je sastavio Camillo Camilli, Gundulićev učitelj, sačuvali su se do danas. Kao vrstan pomorac i diplomat, i veliki domoljub, Vice Bune zauzima istaknuto mjesto u povijesti Dubrovačke Republike. (8)

Na današnji dan, 12. studenog 1958. godine,u Ljubljani je umro Gregor Čremošnik, slovenski povjesničar, koji je tijekom svog znastvenog djelovanja, između ostaloga proučavao i srednjovjekovnu povijest Dubrovnika, te objavio više zbirki izvora iz dubrovačke povijesti, i to: Kancelarijski i notarski spisi 1278–1301 (1932), Spisi dubrovačke kancelarije, I. Zapisi notara Tomazina de Savere 1278–1282 (1951). (9)

Na današnji dan, 12. studenoga 1995. godine, u Orebiću je umro povjesničar i arhivist, teolog, znanstvenik, najbolji poznavatelj Dubrovačkog arhiva u drugoj polovici 20. stoljeća, Zdravko Šundrica. Nakon II. svjetskog rata kao franjevac bio je zatvoren od lipnja 1949. do ožujka 1950.. Nakon izlaska iz zatvora istupio je iz franjevačkoga reda, te se zaposlio u Državnom arhivu u Dubrovniku, gdje je ostao do odlaska u mirovinu 1979. God. 1960. završio je studij povijesti u Sarajevu. Proučavao je dubrovačku povijest, te bio vrstan poznavatelj fondova i zbirki Državnog arhiva u Dubrovniku i srednjovjekovnog latinskoga jezika. *U svom tridesetogodišnjem radu u Povijesnom arhivu ostavio je doista neizbrisiv trag. Zdravko Šundrica sredio je brojne arhivske serije i napravio obimna kazala koja danas neprocjenjivo služe korisnicima arhiva.* (10)

Na današnji dan, 12. studenoga 1999. godine, u rodnom Zagrebu je umro scenograf i kostimograf  Zvonko Šuler, koji je najzapaženiju karijeru ostvario u dubrovačkom Kazalištu Marina, kojega je bio i ravnatelj i zadužio ga radom na obnovi kazališne zgrade. Neka od najvažnijih scenografskih rješenja ostvario je na Dubrovačkim ljetnim igama. (11)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 12. studenog 1991. godine, *bio je sedmi utorak od onog kobnog 1. listopada.*Od 6.20 sati započeo je ponovni napad otvaranjem žestoke vatre na tvrđavu Imperial. Granate su padale po Gradskoj luci, lukobranu Kaše, Lovrjencu, Sv. Ivanu, Stradunu, Sponzi, Prijekom, zvoniku. U prvom planu napada su: Gruž, Lapad, Montovjerna, Pile, Ploče, Mokošica, Rijeka dubrovačka. Ponovno su gađani hoteli na Babinom Kuku, »Excelsior«, »Argentina«, »Imperial«. Pekara »Orlando« također je bila na meti. Gorila je kompletna luka Gruž, a plamen je osvjetljavao čitav grad. Nekoliko projektila pogodilo je i bolnicu na Medarevu.Na današnji dan 1991., stradale su crkve: Sv. Jakova u Višnjici, Sv. Ignacija, Sv. Dominika, Sv. Ivana Krstitelja na Srednjem konalu, Sv. Križa na Gornjem konalu, Sv. Križa u Gružu, Sv. Mihovila u Lapadu, nova crkva i krstionica na Mihajlu, Sv. Andrije na Pi­lama, te samostani: dominikanski, benediktinski Sv. Jakova, Malog Isusa u Go­spinom polju, kćeri Božje ljubavi Salvator u Lapadu, franjevački u Rožatu. Obrambene snage su se povukle iz Komolca. Vojne vlasti dopustile su odlazak članovima EZ, ranjenicima i stranim državljanima, ali »Slavija« nije mogla uploviti. Apeli su se upućivali na sve strane. (12)Nakon što je 9. studenoga, komandant 9. VPS admiral Miodrag Jokić izdao zapovijed da neprijatelj ovlada širim područjem Dubrave i Rijeke Dubrovač­ke, i izbije na liniju Žarkovica - Srđ - Strinčijera - Gradci - Komolac - Rijeka Dubrovačka, te uspostavi potpunu blo­kadu Dubrovnika s kopna i mora i pri­mora branitelje Dubrovnika na predaju, u teškim bojevima agresor je uspio zauzeti Bosanku, Strinčjeru i prostor Dubrave, nanoseći dubrovačkim bra­niteljima velike i bolne ljudske gubit­ke. U obrani Bosanke 9. studenoga pogi­nuli dubrovački branitelji: Hamdija Kovač, Vedran Ivošević, Antonio Vatović, Mario Pezzi, Franci Lazibat, i Željko Raguž, a sutradan, na Srđu Mato Damjanović, te na Strinčjeri Mario Matana. Braneći položaj na Strinčjeri, na današnji dan, 12. studenoga 1991. godine, poginuli su pripadnici HRM-e Siniša Tkalec, Zdenko Baričević, Tomislav Bender i Ivan Raič. Istoga dana u neprijatelj­skim napadima na Komolac poginu li su, pripadnici pričuvnog sastava MUP-a Ivo Botica, Miho Klečak i Pero Nenada, te pripadnik djelatnog sastava MUP-a Mario Mandić. Značajnu ulogu u uspješnoj obrani užeg područja Grada, uz dubrovačke branitelje  imale su i brojne borbene skupine iz splitske 4. brigade ZNG i njene 9. bojne HOS-a, kao i 3. omiške bojne 114. brigade, koje su gli­serima ONB prevožene u opkoljeni Grad. *Po dolasku u Dubrovnik vod 9. boj­ne HOS-a zapovjednika Slavena Ze­ca, preuzeo je položaje na Strinčjeri. U borbama s neprijateljem, 12. studenoga 1991. godine, poginuli su pripadnici 9. bojne HOS-a 4. brigade ZNG-e Split: Ante Jerko Landikušić, Vladimir Vuković i Božo Merčep.***Na stonskoj bojišnici, na današnji dan 1991. godine, u Podimoču u Dubrovačkom Primorju, prilikom izvršenja borbene zadaće smrtno je stradao Božo Ban.** (13) Na današnji dan, 12. studenoga 1991. godine, kao civilne žrtve u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuli su: Josip Glavinić, iz Čibače, rođen 1950., Emilijo Milo Jurica, iz Dubrovnika, rođen 1910., i Petar Sambrailo, iz mjesta Makoše, rođen 1913. (14)Premda su u vremenu od 12. (do 15. studenoga) branitelji bili prisiljeni privremeno, na dva dana napustiti tvrđa­vu Imperijal, neprijatelj je nije uspio zauzeti te je ostala jedina, na cijelom izvangradskom području, od strane agresora neosvojena otporna točka. Prema podacima Medicinskoga cen­tra tijekom ovih napada, kada je na Grad palo oko 6000 topničkih projek­tila, poginulo je 15 civilnih osoba i 19 branitelja, dok je teže i lakše ozlijeđeno više od 120 osoba. (13)

Izvori i literatura:

(1) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(2) HBL Neven Budak (1989)

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://dubrovacki.hr/clanak/14212/najbolji-poznavatelj-dubrovackog-arhiva-druge-polovice-20-stoljeca

(4) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35, *31*, Str. -143- Siniša Tkalec, Str. -134- Zdenko Baričević, Str. -135- Tomislav Bender, Str. -142- Ivan Raič, Str. -136- Ivo Botica, Str. -137- Miho Klečak, Str. -139- Mario Mandić, Str. -141- Pero Nenada, Str. -138- Ante Jerko Landikušić, Str. -144- Vladimir Vuković, Str. -140- Božo Merčep, **Str. -133- Božo Ban, Str. 267, 269

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 178

(7) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(8) HBL Neven Budak (1989)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://dubrovacki.hr/clanak/14212/najbolji-poznavatelj-dubrovackog-arhiva-druge-polovice-20-stoljeca

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 537

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 43,44

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35, *31*, Str. -143- Siniša Tkalec, Str. -134- Zdenko Baričević, Str. -135- Tomislav Bender, Str. -142- Ivan Raič, Str. -136- Ivo Botica, Str. -137- Miho Klečak, Str. -139- Mario Mandić, Str. -141- Pero Nenada, Str. -138- Ante Jerko Landikušić, Str. -144- Vladimir Vuković, Str. -140- Božo Merčep, **Str. -133- Božo Ban

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 269