Gradoplov 14.11.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. studenoga 1409. godine, na osnovi zaključka Malog vijeća utemeljen je Mali arsenal. (1) Na današnji dan, 14. studenoga 1978. godine, u rodnom Cavtatu umrla je slikarica Ivanka Bukovac-Javorski. (2) Na današnji dan, 14. studenog 1991. godine, brodom »Slavija« iz gruške luke, u neizvjesnost prognaničkog ži¬vota, isplovilo je oko 4000 žena, djece, bolesnika i starih. (2a) Blagdan je sv. Nikole Tavelića, prvog hrvatskog sveca i mučenika. Svecem je proglašen 1970. godine. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: sv. Nikola Tavelić, Ivan Trogirski, Deodat, Zdenko. (4) 14. studenog - Svjetski je dan dijabetesa - Svjetski dan šećerne bolesti. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

1301. došlo je do rata između Dubrovnika i srpskog kralja Stefana Uroša II. Milutina. Tu priliku Dubrovčani su htjeli iskoristiti kako bi se domogli Mljeta, kojim je upravljala benediktinska opatija sv. Marija na otočkom jezeru, a pod vrhovnom srpskom vlasti. Petnaestog rujna 1301.dubrovačko Veliko vijeće odlučilo je da se zauzme otok Mljet, te da se na njemu postavi čovjek koji će u ime Općine Dubrovnika upravljati otokom. Već 1. listopada Malo vijeće izabralo je za kneza Mljeta Marka Bobaljevića, i to za razdoblje od godine dana. Ipak su se već krajem te godine počeli voditi pregovori o miru, pa je, na današnji dan, 14. studenog, te 1301. godine, između kraljeva izaslanika i Dubrovčana sklopljen prethodni ugovor s velikim brojem odredbi, koje rješa­vaju ponajviše sporna pitanja. 15. ožujka 1302, Malo vijeće zaključilo je da se napusti otok Mljet. Veliko vijeće je 13. kolovoza 1302. proglasilo mir i granicu prema Srbiji otvorenom. Napokon, 14. rujna 1302. bude u Vrhlabu sklopljen mir. Tada je kralj Milutin izdao Dubrovčanima mirovnu povelju u kojoj se uglavnom ponavlja ono što je u Dubrovniku ugovoreno između kraljeva izaslanika i Dubrovčana. Dubrovčani su i kasnije pokušavali zavladati Mljetom, sve dok 1345. nisu u tome i uspjeli. (6) 

Među nestale zgrade Dubrovačke republike ubraja se i Mali arsenal ili, kako su ga ponekad nazivali, Arsenal na ribarnici, koji se nalazio na mjestu današnje Lučke kapetanije i njena dvorišta. Sastojao se iz tri prostorije za smještaj brodova. Ove su bile podijeljene četverouglastim stupovima (pilastrima). Ti, pilastri su držali svodove, na koje su se oslanjali krovovi i žljebovi za odvod kišnice. Otvori su Arsenala s morske strane bili presvođeni, a nad svodovima izgrađeni zabati, koji su podržavali krovove. Sa stražnje su strane krovovi bili naslonjeni na gradske zidine. Taj Mali arsenal utemeljen je na osnovi zaključka Malog vijeća na današnji dan, 14. studenoga 1409. godine, da se na »Ribarnici« sagrade pilastri, koji će držati jedan krov, pod koji su se imale spremati općinske golete i brigantini. Početkom 1412. godine određeno je, da se nastavi s izgradnjom arsenala na ribarnici, da se sagradi zid i vrata kao i zid prema brdu, a u sredini da se postave stupovi za lukove, koji će držati krovove. Širina obaju odjeljenja imala je biti po 12 lakata. Mjesec dana nakon toga je zaključeno, da se sagradi i treća prostorija arsenala na ribarnici za smještaj trećeg općinskog brigantina. U prvoj polovini XIX. stoljeća Austrija je srušila cijeli Mali arsenal, da bi na tome prostoru sagradila lučku kapetaniju. *Jedini vidljivi ostaci toga starog pomorsko-povijesnog objekta jest dio njegova sjevernog zida u dvorištu lučke kapetanije, kao i neki temelji u moru i obrisi krovova na gradskim zidinama. Dvorište kapetanije zaprema prostor dvaju manjih odjeljenja arsenala, a zgrada treće najveće odjeljenje. Prema nekim opažanjima za vrijeme popravaka zgradina lica, ali i iz raspona zidova, jer širina zgrade iznosi oko 10,50 m,ono je sagrađeno na dijelovima južnog zida arsenala*. (7) 

Na današnji dan, 14. studenoga 1906. godine, list Crvena Hrvatska donosi jedan zanimljivi prilog o tadašnjem dubrovačkom gimnazijskom profesoru Nikoli Kesleru, pod naslovom "Znameniti izumi", u kojem zapisuje: "Doznajemo da je gospodin Nikola Kesler, profesor na našoj gimnaziji, dobio patente na svoja dva izuma. Kesler je postigao da je brzijavom, bez žice, iz jedne postaje u isto vrijeme u više mjesta mogao odašiljati više brzojava, a da se nisu međusobno pobrkali. Drugi izum je originalni aparat za upotrebu na željeznicama, čime vlakovi mogu saznati što je pred njima i izbjeći sudare. Tijekom godina Kesler je konstruirao i aparat za ustavljanje vlakova, te aparat za automatsko zatvaranje prelaza preko pruge. Keslerovi su izumi u njegovo vrijeme bili opće prihvaćeni u Europi. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. studenoga 1974. godine, u Zagrebu je umrla književnica i prevoditeljica Zdenka Marković, autorica monografije Pjesnikinje starog Dubrovnika od sredine XVI do svršetka XVIII stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena (1970). (9)

Na današnji dan, 14. studenoga 1978. godine, u  rodnom Cavtatu umrla je slikarica Ivanka Bukovac-Javorski. Živjela je u Pragu do povratka u Cavtat 1968. g. Slikala je pretežno realističke žanr-prizore i figure u interijeru, koje je gradila širokim namazima. Djela joj se nalaze pretežno kod privatnika i po ustanovama u Pragu, te u ostavštini u Cavtatu.  Umjetnička galerija Dubrovnik, u galeriji Dulčić Masle Pulitika, 2014. g., organizirala je izložbu pod nazivom 'Sestre Bukovac' na kojoj su predstavljeni radovi sestara, Ivanke Bukovac Javorsky i Jelice Bukovac Radoslavljević, kćeri čuvenog slikara Vlaha Bukovca. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 14. studenog 1991. godine, već peti dan nije dat znak prekida opće opasnosti. Počela je padati kiša i ljudi su izlazili iz skloništa ne bi li je skupili. Razorene domove kiša je natapala, a u »bivšoj« luci Gruž gasila posljednja žarišta. Umjesto u Cavtatu, zbog loših vremenskih prilika, u Zeleniki su nastavljeni razgovori između predstavnika Općine Dubrovnik i JA uz nazočnost proma­trača EZ. Glavna tema je i dalje održavanje prekida vatre. Brodom »Slavija« otputovalo je oko 4000 žena, djece, bolesnika i starih. (11) U srpnju 1991., kada je rat privid­no bio daleko od njegovih zidina, Dubrovnik je uputio otvoreni poziv svim hrvatskim prognanicima da dođu u njegove hotele i tu nađu privremeno utočište. Nakon prve grupe od 107 stanovnika Tenje, u hotele "Jadran", "Vis", "Minčeta" i "Adriatic", dolazi oko 1.000 prognanika iz Vukovara, Osije­ka i Vinkovaca. Brigu o prognanicima, njihov orga­nizirani prihvat i smještaj u dubrovač­kim hotelima, preuzeli su djelatnici Crvenog križa i Civilne zaštite. Procje­ne pokazuju da je u prvim danima rata na području Grada, koji je imao 55.000 stanovnika, bilo oko 12.000 progna­nika u hotelima, te više od 3.000 u pri­vatnom smještaju. Broj izbjeglih i prognanih je stalno rastao, pa se u okruženom Gradu, bez struje i vode, vrlo brzo pojavio pro­blem nedostatka hrane, energenata, higijenskih potrepština i nedostatak smještaja u hotelskim kapacitetima. U takvim okol­nostima, brodovima "Jadrolinije" ("Slavija", "Ilirija" "Balkanija", "Marina", i "Liburnija"), Dubrovnik je morao na­pustiti veliki broj žena, djece i staraca. Tako je, na današnji dan, 14. studenoga 1991. godine, brodom "Slavija" iz gruške luke, u neizvjesnost prognaničkog ži­vota, isplovilo više od 4.000 žena, dje­ce, staraca i ranjenika. Na taj način, prema podatcima Šta­ba Civilne zaštite, do kraja studenoga evakuirano je iz Dubrovnika 19.000, a tijekom mjeseca prosinca, uključuju­ći i brodove pod zastavom UNICEF-a, novih 3.149 osoba. Do konca godi­ne broj prognanih i izbjeglih osoba s dubrovačkog područja narastao je na više od trideset i dvije tisuće. (12) Nakon pada Bosanke, 10. studenog, pada Komolca i Strinčere dvanaestog studenog '91., nastalo je djelomično primirje, jer je neprijatelj pregrupirao svoje snage i tehniku. (14) Nakon što su se obrambene snage, primorane konstantnim napadima bile primorane nakratko povući sa Srđa u grad Dubrovnik, ta famozna otporna točka,  koja je četnicima i prije i kasnije zadala puno muka, dva je dana bila prazna, bez branitelja. Ipak, već 14. studenoga 1991. g., u poslijepodnevnim satima grupa branitelja se popela na Srđ. (13) To su bili: Ričard Milun, Cvijeto Antunović, Mirko Herceg, Niko Zec, Ivo Dujmović, Bernard Lakić, Lazarević, Mišo Ljiljanić, Bato, Jure Škurla, Anđelko Kriste i Nikša Koprvica .Poslije pada Bosanke i Komolca izvršeno je pregrupiranje naših i onako malih snaga pod oružjem, koji su bili na prvoj crti. (14) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 34,35

(2) HBL Vera Kružić-Uchytil (1989)

(2a) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 537

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 89,90

(7) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 34,35

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) HBL Vera Kružić-Uchytil (1989)

(11) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 537

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 31,32,34,35

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35

(14) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –

MLADEN JURKOVIĆ, Str. 152,153