Gradoplov 17.03.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. ožujka 1439. godine, Dubrovčani donose opširne propise o čuvanju i upravljanju Dubrovnikom u vrijeme haranja epidemija. (1) Na današnji dan, 17. ožujka 1492. godine, Malo vijeće ovlašćuje nadstojnike luke, da daju sagraditi ribarnicu kod malog arsenala. (2) Na današnji dan, 17. ožujka 1945. godine, uhićen je don Ivo Bjelokosić, od 1991. godine, do smrti 2001. rektor crkve Sv. Vlaha. (3) Na današnji dan, 17. ožujka 1960. godine, u Dubrovniku je rođena glumica, dramska prvakinja Doris Šarić-Kukuljica. (4) Blagdan je sv. Patrika. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Patrik, Domagoj, Hrvatin, Hrvoje i Gertruda. (6) 2. je korizmena nedjelja - koju nazivamo još i Pačistom nedjeljom. To je dan kada se iskreno suočavamo sa svojim iskušenjima i sami sa sobom te priznajemo vlastitu slabost. (18)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 17. ožujka 1439. godine, Dubrovčani donose opširne propise o čuvanju i upravljanju Dubrovnikom u vrijeme haranja epidemija. Razlog tome  vjerojatno je bio strah i duboki dojam koji je ostavila žestoka epidemija kuge iz 1437. g. Tada je cijela uprava gradom bila u rukama jednog jedinog vlastelina. U gradu je, naime, ostao živ samo osamdesetrogodišnji vlastelin Marin Rastić, a svi ostali ili su pomrli ili su, zbog smrtnog straha, pobjegli. Dubrovnik je tada bio više od 4 mjeseca odvojen od ostalog svijeta. Ovim je propisima prethodila odluka Velikog vijeća od 15. siječnja 1426. g., kojom su izabrani posebni činovnici nazvani po narodu kacamorti, odnosno ispravnije: officiales cazamortuorum. Oni su sanitetski činovnici, koji su vodili brigu o zdravstvenom sta­nju u Republici i imali su široka ovlaštenja u svom djelovanju za vri­jeme haranja zarazne epidemije. (7) 

U vezi sa zaključkom Vijeća umoljenih od 9. studenoga 1521., u kojem su ovlašteni Rektor i Malo vijeće, da izaberu mjesta, gdje bi se najbolje mogla pohraniti artilerija i municija, na današnji dan, 17.ožujka 1522. godine, Vijeće umoljenih odobrilo je za pohranu municije i artiljerije: magazin poviše crkve sv. Nikole, magazin ispod nove općinske kuće prema sv. Franji, u kojoj je bila škola, magazin među vratima od Pila, veliki magazin u prizemlju Dvora, sa strane mora kod vrata od Ponte i jednu kuću u Pustijerni kad crkve ^;sv. Ivana. Gdje su bili ti magazini, jasno je prema sadržaju samih zaključaka, zapisuje Lukša Beritić. Općinska kuća prema Sv. Franji, u kojoj je bila škola, je prva kuća na južnoj strani Place, sa strane Pila. Kuća u Pustijerni kod sv. Ivana mogla bi biti kuća do današnje crkve Gospe od Karmena, na mjestu koje je stajala stara crkva sv. Ivana. (12) 

Malo je gradova u Europi koji se mogu pohvaliti da su već u XVI. stoljeću imali tri bolnice, kao što je to bilo u Dubrovniku: 1432. Nahodište za djecu Opća bolnica Domus Christi 1540., i bolnica kod crkve sv. Todora u Pustijerni 1543. godine. Opća bolnica za muškarce, Domus Christi, osnovana je kao Kristov dom, na današnji dan, 17. ožujka 1540. godine. Ono što je ona od ppočetka pružala bolesnicima bilo je poznato po cijeloj Europi. Ali treba odmah istaknuti da je taj ustanova bila Dom siromaha. Kroz stoljeća natjecale su se vlasteoske obitelji: Gučetići, Bobaljevići, Bunići, Ranjine, Restići i Pucići, A među bogatim građanima: Bani, Grmoljezi i Androvići, kako bi podigli bolnicu na visoku razinu. Domus Christi je do kraja XVIII. stoljeća imala čak deset zaklada. taj se trend nastavio i u 19. i 20. stoljeću donacijama i oporukama obitelji: Faenda, Kaučica, Obad i Pulić, pa je imetak ustanove, osim sredstava Blagog Djela, 1893. godine iznosio 317. 502 fiorina. Stara zgrada Domus Christi prodana je gradskoj ubožnici za 50 000 fiorina. (13) 

Na današnji dan, 17. ožujka 1573. godine, protivno točkama ugovora Sv. lige, Venecija je sklopila zaseban mir s Turskom, što je izazvalo silno negodovanje i prezir prema Veneciji u cijelom kršćanskom svijetu, što je dovelo i do raspada Sv. lige uspostavljene 19. svibnja 1571. g. Raspadom Sv. lige i poniženjem Venecije pred cijelim kršćanstvom Dubrovnik je mudrošću svoje diplomacije izbjegao najvećoj opasnosti, koja mu je ikada prijetila, sve od njegova postanka pa do onog kobnog svibanjskog dana 1806., kada je francuska vojska preko­račila prag gradskih vrata od Pila. (8) 

Početkom ožujka 1892. godine pronio se glas da je poznati bečki pogađač i meteorolog profesor Falb prorekao kako će se 28.ožujka, te godine, dogoditi potres koji će se kretati pravcem Napulj - Dubrovnik - Sarajevo. Narodtijekom ožujka nije ni o čemu drugom razgovarao već o mogućem potresu i eventualnoj  katastrofi. Kada se, na današnji dan, 17. ožujka, te 1892. godine, zaista začuo slabašni potres, a strane novine javile da mu je epicentar bio u Italiji, to je nekima bi krunski dokaz o približavajučoj katastrofi. Stariji su prepričavali kako se prije pedeset godina zbog straha od potresa podiglo nekoliko baraka na mjestu Teodorine gradine, danas hotela Iperial, i čeljad u nji­ma stala nekoliko dana. Ali onda se zbilja žesto­ko zadrmao grad pa je strah naroda bio opravdan. Kada je konačno stigao je i 28. ožujka, misleći da je došao sudnji dan, stanovnici su od ranoga jutra bili na Plama i Pločama, grad je izgledao kao pust, svi su očekivali eventualni početak potmule tutnjave. Živeći u strahu Dubrovčani su dočekali i večer, kada su konačno odahnuli uvjerivši se da je sve bilo pretjerano i izmišljeno. (9) 

Na današnji dan, 17. ožujka 1945. godine, tijekom prve službe u župi u Topolom uhićen je jedan od najomiljenijih dubrovačkih svećenika, od 1991. gdine, do smrti 2001. rektor crkve Sv. Vlaha, don Ivo Bjelokosić. U montiranom procesu osuđen je na smrtnu kaznu. Nakon pet i pol mjeseci čekanja na izvršenje presude u zatvoru u Trogiru, presuda mu je izmijenjena u dvadeset godina robije i gubitak svih građanskih prava. Nakon zatvora u Gradiški, gdje je proveo 12 godina, bio je župnik u Pločicama, u Mlinima, i 27 godina u župi sv. Andrije. Dekan dubrovačkog dekanata bio je 28 godina, pa kanonik stolnog kaptola i član zbora konzultora. 1991.g don Ivo Bjelokosić je imenovan rektorom crkve Sv. Vlaha i na toj dužnosti je bio do smrti 2001. godine.* Mons. Ivo Bjelokosić rođen je 27. prosinca 1917. godine, u Ćilipima. Preminuo je 14. travnja 2001. godine u Dubrovniku. Pokopan je na dubrovačkom groblju Boninovu. U povodu prve obljetnicu smrti mons. Iva Bjelokosića 14. 4. 2002. u samostanskoj crkvi Male braće u Dubrovniku slavljena je misa za pokojnika i posthumno predstavljena njegova knjiga “Svećenik – matični broj Stare Gradiške 2019.” Knjigu je izdalo Hrvatsko društvo političkih zatvorenika podružnica Dubrovnik. Uz visoka državna odličja don Ivo Bjelokosić dobio je i nagradu grada Dubrovnika za životno djelo, a danas i jedna ulica u Dubrovniku nosi njegovo ime. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 17. ožujka 1956. godine, u Radovčićima je rođen Cvijeto Ljubić, građevinski tehničar, trajno nastanjen u Radovčićima, poginuo 17. siječnja 1994. godine u Stravči, izvršavajući ratnu zadaću kao pripadnik 163. brigade HV-e. 

Na današnji dan, 17. ožujka 1960. godine, u Dubrovniku je rođena glumica, dramska prvakinja Doris Šarić-Kukuljica. Nakon Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1982. i angažmana u Kazalištu Marina Držića, od 1992. stalna je članica ansambla Zagrebačkog kazališta mladih. Značajne uloge ostvarila je na Dubrovačkim ljetnim igrama. Ističe se karakternim ulogama snažnih ženskih likova. Važnije uloge: Hekuba (Marina Držića), Jele (Mata Vodopića, Tužna Jele), Lorna (Luka Paljetka, Slučaj Lorne O.), Melita (M. Krleža, Leda), Anica (Iva Vojnovića, Maškarate ispod kuplja). Istaknute glumačke kreeacije ostvarila je i u stranom repertoaru. *Pored više od stotinu uloga u kazalištu Doris Šarić-Kukuljica ostvarila je i niz filmskih, radio i televizijskih uloga. Za glumački rad primila je brojne strukovne nagrade, među kojima i nagradu Hrvatskog glumišta za ulogu Jele, u predstavi Tužna Jele Mata Vodopića i nagradu Orlando Hrvatske radiotelevizije za najbolja dostignuća u glazbenom i dramskom programu Dubrovačkih ljetnih igara za ulogu Hekube u Držićevoj Hekubi. Doris Šarić-Kukuljica docent je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Odsjek glume. (11) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 74

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 110

(3)http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=49201

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=41424

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.zekaem.hr/ansambl/doris-saric---kukuljica/?id=25

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 74

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 162

(9) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10)http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=49201

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=41424

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.zekaem.hr/ansambl/doris-saric---kukuljica/?id=25

(12) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 127

(13) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(18) http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja