Gradoplov 25.04.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. travnja 1306. godine osnovana je bratovština zlatara. (1) Na današnji dan, 25. travnja 1396. godine, donesena je odluka o gradnji mosta na Pilama. (2) Blagdan je s. Marka evanđelista, koji se kao blagdan 25. travnja, obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (3) Blagdan sv. Marka - (uz blagoslov polja) slavi se u više župa ili filijala Dubrovačke Biskupije. U Korčuli: sv. Marko, ev. – naslov župne crkve i svetkovina. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Sv. Marko ev., Stjepan, Franka i Maroje. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 25. travnja, obilježavao se  blagdan – Sv. Marka evanđelista. Sv. Marko, patron Venecije, i u mletačkom Dubrovniku, za stoljeće i pol kontinuiranog mletačkog vrhovništva nad Dubrovni­kom imao je povlašteno mjesto. Za investiture kneza Dubrovčani su polagali prisegu pod stijegom Sv. Marka (dok je knez prisezao Sv. Vlahu), kapela Dvora bila je posvećena tom titularu, itd. I nakon 1358. Sv. Marko bio je kontitular ženskog benediktinskog samostana; kao svog zaštitnika štovala ga je moćna i bogata bratovština zlatara. U posljednjem stoljeću Republike, taj se blagdan sveo na neradni dan državnih ureda i čistu liturgijsku manifestaciju. (6) 

Obrtnici zlatarske struke bili su dosta brojni u Dubrovniku i jedni od najstarijih dubrovačkih obrtnika. Njihova proizvodnja bila je mala po količini, ali značajna po vrijednosti i smatrala se jednom od najvažnijih izvoznih grana. U tu struku su pripadali zlatari, istanjivači zlata i srebrari. Bratovština zlatara osnovana je, na današnji dan 25. travnja 1306. godine. U XV. stoljeću bratovština je počela donositi pojedine propise vezane za njezin rad, tj. cehovskog karaktera, a 1573. g., uvedena je odredba da svi koji se bave zlatarskim zanatom moraju biti članovi bratovštine. Zlatari su kovali i novac u dubrovačkoj kovnici novca, radili su i kalupe za topovske i puščane kugle, a bavili su se i proizvodnjom srebrenih predmeta. Vrlo se rijetko spominju specijalni majstori srebrari, argentari. Istanjivači zlata su se bavili kovanjem zlata u tanke pločice i nitī za proizvodnju filigranskih radova. Zlatari, istanjivači zlata i srebrari stanovali su u zlatarskoj ulici, jer je tako Republika mogla lakše voditi nad njima kontrolu. (7) 

Nakon smrti srpskog cara Dušana 1355. god., car Uroš IV. Dubrovčanima je posebnom poveljom, na današnji dan, 25. travnja 1357. godine, predao zemljište poviše Ljute u Župi do Kurila iznad Rijeke. Tako su Dubrovčani napokon stekli zemlju u Astareji na prvom gorskom bilu, koju su prvobitno imali, ali koje su se uslijed nadmoći srpskih vladara morali odricati. Time su prestali beskonačni sporovi te je taj teritorij dubrovačke općine zaokružen. (8) 

Na današnji dan, 25. travnja 1396. godine, Malo vijeće daje nalog i ovlaštenje nadstojnicima općin­skih radova, da naprave most na Pilama. *Taj prvi kameni most na zapadnom kraju Grada sagradio je 1397. godine Ivan iz Siene. Most je imao jedan luk i kamena sjedala sa strane, te je bio jednak sadašnjem mostu unutrašnjih vrata od Ploča, građenom 1449. po nacrtu mosta na Pilama. 1471. godine proširen je gradski jarak, te je most Ivana iz Siene porušen, a sagrađen je novi most sa tri luka prema nacrtu protomajstora Paskoja Miličevića. 1533. porušen je prvi luk mosta, pregrađena su vrata na današnji oblik i napravljen je drveni pokretni most.* (9) 

Bečkim Kongresom 1815. Dubrovnik je dodijeljen Austriji, koja je grad sve do godine 1886. smatrala tvrđavom. Odmah poslije zauzeća grada austrijske vojne vlasti počele su vršiti neukusna nadograđivanja i rušenja na starim republikanskim utvrdama. 1818. srušena je velika kula kod vrata od Pila - Kula od Pila ili Kula sv. Spasa, koja je prema kroničarima sagrađena 972. i pripadala u najstarije dijelove gradskih utvrda. Rušenjem kule proširen je put među vratima od Pila. Negdje u isto vrijeme ili malo kasnije sagrađene su i dvije nezgrapne kuće na trgu pred Revelinom. Na današnji dan, 25. travnja 1835. godine, vojna vlast odredila je, da se oko grada, na udaljenost 600 austrijskih klaftera (oko 1150 m) od ruba kontraskarpe postave kameni stupići. Na tom sektoru nije se smjelo ništa novo graditi, a postojeće se nije smjelo nadograđivati. Prostor okolo grada u širini od 30 klaftara (oko 57 m), računajući od ruba kontraskarpe, morao je ostati potpuno slobodan. 1853. godine porušena je kula na ribarnici, na uglu bivšeg velikog arsenala. Na današnji dan, 25. travnja 1854. godine, ta je kula brisana iz zemljišnika. Uz brojne aktivnosti kojima su austrijanci rušili ili pregrađivali dubrovačku kamenu strukturu, spomenimo i dva svijetla primjera iz vremena austrijske vladavine Dubrovnikom. 1869. godine sagrađena je obala u luci, i to od gata ribarnice do gata Ponte, a 1873. g. sagrađena je Porporela i produžena obala uza zid tvrđave sv. Ivana. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 25. travnja 1773. godine, u Padovi je umro Daniele Farlati, talijanski isusovac i povjesničar, koji je pri izradi sedmosveščanog djela o crkvenoj povijesti Balkana, priredio šesti svezak, koji sadržava povijest Dubrovačke nadbiskupije i njezinih sufraganskih biskupija. (11) 

Na današnji dan, 25. travnja 1967. godine, u Vogošću (BiH) rođenje Kruno Barić, nastanjen u Dubrovniku, poginuo 21. listopada 1991. godine u Srebrenum, prilikom izvršenja borbene zadaće. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, subota 25. travnja 1992. godine, na užem dubrovačkom području protekao je relativno mirno.(13) Ipak na Južnom bojištu, na današnji dan, 25. travnja 1992. godine, poginuli su pripadnici 4. brigade HV-e, Damir Buljan, *te 1. brigade HV-e, Petar Smoković. (14) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 33

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 238,239,240

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 238,239,240

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 93

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 33

http://www.dubrovnik-guide.net/zidine.htm#vrata_pile

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 206,207

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -104-

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 151

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-257-*254-