Tek trećina stanovništva kaže da čita knjige

Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava te manifestacije Noć knjiga danas smo u perspektivu stavili čitanje i navike Hrvata u vezi čitanja. Čitamo li još uvijek – i što točno? Jesu li knjige izgubile bitku protiv ekrana, ili smo jednostavno promijenili način na koji konzumiramo sadržaj?

Iako godinama bilježimo pad čitanja, ako se uspoređujemo sa zemljama u Europskoj uniji Hrvatska je negdje pri sredini ljestvice. 

Trendovi pada broja čitatelja knjiga ipak se na neki način usporavaju, a pozitivan trend je da dolazi do oporavka nekih brojki koje su išle nizbrdo, primjerice povratak većeg broja čitatelja u knjižnice te relativno stabilne brojke ljudi koji si kupe knjigu jednom u tri mjeseca, rekao nam je Mišo Nejašmić, član vijeća Zajednice nakladnika i knjižara, te jedan od organizatora Noći čitanja i samog istraživanja čitateljskih navika. 

Najveći dio populacije koja je u stalnom odnosu s knjigom, očekivano je, iz nordijskih zemalja, a kako se ide prema jugu brojka te populacije opada, pa primjerice Italija i Grčka su lošije od Hrvatske po pitanju udjela čitatelja knjiga.

No, velik broj čitanja prebacio se na forme koje susrećemo na internetu, tako da velik broj ljudi čita vijesti s portala, tu možemo reći da se čita više nego ikada i da 4/5 populacije čita, samo ne knjige...

Kada govorimo o audio knjigama, manji broj, 10% ljudi na taj način konzumira knjigu, pa o tome ne možemo govoriti u smislu kulturološkog trenda poput SAD-a gdje su takve knjige iznimno popularne, ističe Nejašmić. 

Kao i prošle godine, i ove godine više čitaju visokoobrazovani, a među njima osobito žene. 

Ako uzmemo u obzir da su podaci o čitanosti kod djece stabilni i da mlađa populacija u visokom postupku čita, pitanje se nameće što se događa kasnije i gdje se "izgube" ti čitatelji. Bude li to naprosto promjena koja se dogodi odrastanjem i pojavom drugih interesa ili neke veze ima obrazovni sustav s time?

Poslušajte cijeli razgovor: