Riječani sve više čitaju

Gradska knjižnica Rijeka i u 2025. godini potvrdila je svoju ulogu jedne od najživljih i najuspješnijih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Iako je riječ o drugoj godini rada na novoj lokaciji u art-kvartu Benčić – razdoblju u kojem se u sličnim ustanovama često bilježi pad interesa nakon početnog "booma" – riječki knjižnični sustav ostvario je nove rekorde i nastavio stabilan rast.

Nakon iznimne prve godine rada u novoj zgradi, u kojoj je zabilježen porast članstva od čak 24 %, postojala je opravdana bojazan da će se takav trend teško ponoviti. 

Međutim, zahvaljujući intenzivnom programskom razvoju, novim uslugama i stalnoj otvorenosti prema korisnicima, Gradska knjižnica Rijeka i u 2025. godini bilježi rast.

Članstvo je poraslo za dodatnih 1,5 %, čime je dosegnuta brojka od 22.048 članova – najviše u povijesti knjižnice, rekao je ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković. 

U kontekstu činjenice da Rijeka danas ima manje stanovnika nego osamdesetih godina prošlog stoljeća, ovaj podatak dobiva još veću težinu. S više od 20 % stanovništva uključenog u knjižnični sustav, Rijeka značajno nadmašuje nacionalni standard od 15 %.

Rast nije vidljiv samo u članstvu. Tijekom godine zabilježen je: 17 % više posjetitelja, ukupno 361.197 posjeta, 509.251 posudba knjižnične građe, fond od 379.954 jedinice, uz 22.837 novih naslova pristiglih u jednoj godini.

Sve to potvrđuje da se u Rijeci i dalje čita – i to intenzivno.

Programska aktivnost knjižnice porasla je za 15 %, a u 2025. godini održana su 1.971 programa s ukupno 45.464 sudionika. 

Posebno se ističu tradicionalne manifestacije poput: Tjedna dobre dječje knjige, Tobogana, Mjeseca hrvatske knjige, Ljetne i Zimske priče iz Benčića, koje će i u ovoj godini biti 4 glavna programa. 

Među novijim uslugama ističe se Glazbena soba, prostor za probe bendova, koja je tijekom godine bila korištena čak 750 sati, što potvrđuje njezinu važnost za lokalnu glazbenu scenu.

Sezonska Knjižnica sjemenja, otvorena od ožujka do kraja rujna, privukla je 194 korisnika, pokazujući da i u urbanom okruženju postoji interes za održivost, prirodu i razmjenu znanja.

Što se najviše čitalo?

Čitateljske navike pokazuju da se i dalje najviše čita beletristika – u omjeru otprilike 70 % književnosti prema 30 % stručne literature. Posebno veseli podatak da su se među 10 najčitanijih knjiga našla čak šest naslova hrvatskih autora.

Najčitaniji autor bio je Igor Beleš s romanom Listanje kupusa, dok su visoko na ljestvici i Drago Hedl, Marina Vujčić, Jurica Pavičić, Ante Tomić i Kristijan Novak, rekla je Jelena Stipetić Šušak, voditeljica koordinacije rada s korisnicima. 

Među stranim autorima dominiraju trileri Freide McFadden te romani Valérie Perrin.

Kod stručne literature najtraženije su knjige o osobnom razvoju i kvaliteti života, poput Atomskih navika Jamesa Cleara. 

Školarci pak, osim lektire najviše su posuđivali Čovpasa i Gregov dnevnik, a oni najmlađi Mrljeka i Prljeka. 

Ulazak u 2026. godinu obilježen je optimizmom i ambicioznim planovima. Najavljeno je četrdesetak većih manifestacija te gotovo tisuću različitih programa tijekom godine.

Među novim projektima naći će se Radno čitanje, projekt koji se bavi pitanjem zašto (ne) čitamo i kako pronaći vrijeme za knjigu, a tu je i Selotejp, projekt kulturne i čitateljske integracije novih stanovnika Rijeke, rekla je Tanja Badanjak, voditeljica programskih aktivnosti. 

Knjižnica će i dalje sudjelovati u međunarodnim projektima, uključujući Erasmus+ razmjenu, te u nominacijama za prestižnu Dublin Literary Award.