Bez mobitela u školama: kako zabrana funkcionira u OŠ Srdoči i što čeka ostale

Dok traje javno savjetovanje o prijedlogu izmjena Pravilnika o pedagoškim mjerama, kojim bi se već od drugog polugodišta zabranila uporaba mobitela u osnovnim i srednjim školama, dio škola već godinama ima vlastita pravila. Jedan od takvih primjera je Osnovna škola Srdoči, čija ravnateljica Aleksandra Smolić ističe da zabrana korištenja mobitela u njihovoj školi funkcionira već tri godine.

U OŠ Srdoči mobiteli nisu zabranjeni u smislu da ih učenici ne smiju donijeti u školu, ali moraju biti isključeni ili postavljeni na tzv. airplane mode te spremljeni u torbama tijekom cijelog boravka u školi, uključujući i odmore. Pravilo vrijedi i za pametne satove i druge elektroničke uređaje.

"Učenici mogu doći s mobitelom, ali ga ne smiju koristiti. Na taj način sprječavamo notifikacije, zvukove i sve što im odvlači pažnju", pojašnjava Smolić. Iznimke postoje, primjerice kada je riječ o zdravstvenim razlozima, asistivnoj tehnologiji ili nastavnoj uporabi, ali su jasno definirane kućnim redom škole.

Iako tijekom nastave, kako kaže ravnateljica, problema gotovo da i nema, najveći izazov predstavlja provođenje zabrane tijekom školskih odmora. Upravo tu se, smatra, vidi koliko su djeca navikla posezati za mobitelima, često i nesvjesno.

"Ne radi se o kažnjavanju, nego o učenju. Djecu treba naučiti da tih nekoliko sati pokušaju zaboraviti na mobitel i uključiti se u razgovor, igru, druženje ili boravak na otvorenom", kaže Smolić, dodajući kako su u OŠ Srdoči pokušali potaknuti takvo ponašanje uređenjem prostora za druženje.

Jedan od najčešćih argumenata roditelja protiv zabrane mobitela jest sigurnost djece. Ravnateljica ističe da je to razumljiva briga, ali i naglašava da škole imaju jasne protokole i procedure za postupanje u svim situacijama.

Predloženi pravilnik predviđa i pedagoške mjere u slučaju kršenja pravila, što znači da škole više neće moći problem rješavati isključivo savjetodavno. 

Smolić smatra da će biti nužno prijelazno razdoblje, s naglaskom na upozorenja i razgovor, a tek potom eventualne sankcije poput privremenog oduzimanja mobitela do kraja nastavnog dana.

"Pedagoške mjere ne služe kažnjavanju, nego promjeni ponašanja. Djeca će testirati granice, to znamo, ali uvijek ćemo prvo pokušati savjetodavno", naglašava.

Iako se obrazovni sustav posljednjih godina snažno okretao digitalizaciji nastave, ravnateljica upozorava na potrebu opreza. Korištenje mobitela u edukativne svrhe, poput kvizova ili aplikacija, može biti korisno, ali nosi i rizike, poput neovlaštenog snimanja i objavljivanja sadržaja.

"Već smo imali situacije u kojima su učenici zloupotrijebili dopuštenu uporabu uređaja. Snimanje i objavljivanje bez dopuštenja već sada spada u teža neprihvatljiva ponašanja", ističe Smolić.

Uz temu mobitela, ravnateljica se osvrnula i na problem roditeljskog opravdavanja izostanaka, koji smatra znatno većim sustavnim izazovom, osobito u srednjim školama. 

Smatra da je u aktualnim izmjenama propuštena prilika da se to pitanje jasnije i strože regulira.

Javno savjetovanje traje do 7. veljače, a prema dosadašnjim najavama, čini se da će se zabrana mobitela u školama naći u pravilniku. Hoće li se pokazati učinkovitom i kako će funkcionirati u praksi, znat će se tek s vremenom.

Poslušajte cijelu emisiju "Perspektiva":