Hrvatski radio

Radio Rijeka

Za tri godine obilježit ćemo 400 godina dolaska isusovaca u Rijeku - kako?

19.06.2023.

13:00

Autor: Tatjana Sandalj

Antonio Michelazzi, sveti Franjo Ksaverski, detalj, 1736., katedrala sv. Vida

Antonio Michelazzi, sveti Franjo Ksaverski, detalj, 1736., katedrala sv. Vida

Foto: Mario Pintarić / Sveučilište u Rijeci

Kako 146 godina isusovačke povijesti u Rijeci pretvoriti u jednosatno predavanje? Uz proslavu zaštitnika Rijeke, Sv. Vida, dr. Mario Pintarić održao je predavanje, a onda smo razgovarali i za emisiju Akademskih kvarat ure o isusovcima u Rijeci - redovnicima, učiteljima i donatorima. 

Isusovci su bili prvi crkveni red koji je osnovao samostan u Rijeci, a tu su boravili od 1627. do 1773. godine. Tri su glavne uloge u kojima ih bilježi povijest grada, oni su: redovnici, učitelji i donatori. Osim što su bili ljudi od crkve, osnovali su prvu riječku gimnaziju i pokrenuli prvi studijski program u Rijeci. Osim toga, pisali su i naručivali knjige te umjetnine koje su, dijelom, ostale kulturna baština grada.


Prvi isusovački kompleks u Rijeci planiran je na području današnjeg Jelačićevog trga, ali su tu priču preskupom učinile podzemne vode. Kamen za katedralu sv. Vida te zgrade kolegija i seminara vađen je u kamenolomu u Mošćenicama. 280 umjetnina bilo je u kolegiju i seminaru, a samo desetak ih je danas identificirano. 1500 knjiga iz njihove biblioteke i danas se čuva u Sveučilišnoj knjižnici riječkoj. To je samo dio podataka koje znamo. 


Riječki kapetan Stefano della Rovere jako se trudio dovesti isusovce u Rijeku. Njegovim posredovanjem je Ursula Tanhausen riječkim isusovcima darovala cijelu Kastavsku gospoštiju, ali i poveću svotu kojom su počeli gradnju katedrale sv. Vida. 


Nije važno jesmo li vjernici, agnostici ili kako god mislili o sebi, ako smo ponosni Riječani moramo priznati da o dobrom dijelu crkvene povijesti, a crkva jest gradila povijest grada, još uvijek jako malo znamo. Bilo bi lijepo uz 400. obljetnicu dolaska isusovaca u Rijeku, a to je za samo tri godine, imati štogod u digitalnom obliku čime se možemo pohvaliti, osim digitalizirane građe Sveučilišne knjižnice.


Nikola Hermon, autor prve knjige tiskane na riječkoj čakavici "Brašno duhovno", bio je isusovac. Tko je bio Juraj Franjo Ksaver Maroti i tko je među riječkim isusovcima postao rektorom isusovačkog kolegija u Beču?


Poslušajte više u emisiji Akademskih kvarat ure:

Mario Pintarić o Isusovcima u Rijeci: redovnici, učitelji i donatori

Katedra za umjetnost ranog novog vijeka pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i istraživački tim projekta Barokna Rijeka, organizacijom predavanja pridružili se se obilježavanju 390. obljetnice tradicije visokog obrazovanja u Rijeci, 250. odlaska Isusovaca iz Rijeke i 50. obljetnice osnutka riječkog Sveučilišta.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.