U gradu koji oduvijek živi kulturu i umjetnost, 2024. godina donijela je važnu novost za mlade plesače. U sklopu Prve sušačke hrvatske gimnazije pokrenut je program Srednje škole za suvremeni ples i balet – prvi takve vrste u Primorsko-goranskoj županiji.
Iako slični programi postoje u drugim dijelovima Hrvatske, riječki je bio dugo iščekivan.
Generacije učenika i roditelja nadale su se mogućnosti da se ozbiljno plesno obrazovanje napokon može nastaviti i na srednjoškolskoj razini u vlastitom gradu.
Kako nam je ispričala Eleonora Magdalena Vrdoljak, profesorica suvremenog plesa u školi, program je pokrenut uz podršku Primorsko-goranska županija, odnosno Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, te zahvaljujući zalaganju pročelnice Edite Stilin, koja je prepoznala važnost i vrijednost ovakvog umjetničkog smjera.
Otvaranje programa značilo je i prilagodbu prostora.
Unutar Prve sušačke hrvatske gimnazije uređene su dvije nove plesne dvorane te jedna veća dvorana u kojoj se trenutačno održava nastava.
Prostori su obnovljeni i prilagođeni specifičnim zahtjevima plesne edukacije, što je, kako ističu u školi, bilo ključno za kvalitetan početak rada.
Program danas funkcionira na dva načina.
Učenici mogu upisati temeljni program, u kojem sve predmete – općeobrazovne i plesne – pohađaju u Sušačkoj gimnaziji, ili paralelni program, u kojem uz redovnu srednju školu dolaze na plesne predmete.
Upravo takav put odabrala je sedamnaestogodišnja Meri Čavrak.
Meri je učenica trećeg razreda Prve riječke hrvatske gimnazije, a istodobno pohađa drugi razred plesnog programa u Sušačkoj gimnaziji.
Njezin raspored uključuje kemiju, fiziku i druge opće predmete, ali i suvremeni ples, plesne tehnike, ritmiku, solfeggio i klavir.
Uskladiti dvije škole nije jednostavno, no Meri kaže da je ključ u dobroj organizaciji i ljubavi prema plesu. Kada postoji jasna želja i motivacija, ističe, zahtjevi postaju izazov, a ne prepreka.
Iako je program tek u drugoj godini postojanja, rezultati su već vidljivi.
Učenici klasičnog baleta nastupili su na državnim natjecanjima i osvojili prve nagrade, dok se suvremeni odjel usmjerio na festivalske nastupe i autorske projekte.
Poseban uspjeh bio je odlazak na međunarodni festival WOFA World Festival u Dubai.
Za taj su nastup učenice pripremile dvadesetominutnu autorsku predstavu na kojoj su radile mjesecima, uključujući dodatne probe vikendima.
U Dubaiju su imale priliku plesati s izvođačima iz cijelog svijeta, sudjelovati na probama i upoznati međunarodnu plesnu scenu.
Profesorica Vrdoljak naglašava kako je željela da učenice dožive okruženje u kojem se naglasak stavlja na mogućnosti i rješenja, a ne na prepreke, te da osvijeste koliko daleko ih može odvesti predan rad.
Upis u program podrazumijeva prethodno plesno iskustvo, bilo kroz osnovnu plesnu školu, klubove ili udruge.
Kandidati pristupaju audiciji koja se najčešće održava u lipnju, a procjenjuju se tehnička spremnost, muzikalnost, ritmičnost i opći odnos prema pokretu.
Kod klasičnog baleta kriteriji su stroži zbog specifične tehnike i rada na špicama, dok suvremeni ples pruža nešto širi raspon mogućnosti.
Tijekom školovanja učenici polažu i završne ispite na kojima pred stručnim povjerenstvom izvode koreografije i pokazuju napredak ostvaren tijekom godine.
Ples traži disciplinu, fokus i zrelost, zbog čega je idealno da učenici program upisuju s petnaest godina, no moguće je pridružiti se i kasnije. Najvažnije je, ističu u školi, imati čvrst temelj i spremnost na rad.
Za neke učenike ovaj program predstavlja korak prema profesionalnoj karijeri i budućem studiju na plesnim akademijama.
Za druge je ples trajna strast koja će ih pratiti bez obzira na to čime će se baviti. Meri, koja pleše od svoje treće godine, sigurna je u jedno – ples će ostati dio njezina života.
Poslušajte cijelu Perspektivu:
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.