Zovi doktora: povratak "starih" zaraznih bolesti

Zarazne bolesti, poput tuberkuloze i trbušnog tifusa ali i brojnih drugih za koje smo vjerovali da pripadaju prošlosti ponovno se pojavljuju – i to ne samo u dalekim dijelovima svijeta, već i u našem okruženju.

O toj temi, u emisiji "Zovi doktora" govorila je izv. prof. dr. sc. Đurđica Cekinović Grbeša, specijalistica infektologije, predstojnica Klinike za infektivne bolesti KBC-a Rijeka i pročelnica Katedre za zarazne bolesti Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Riječ je o tzv. reemergentnim bolestima – infektivnim bolestima čija je pojavnost bila značajno smanjena ili su na određenim područjima gotovo nestale, ali se ponovno vraćaju.

Zašto se bolesti vraćaju?

Kako je pojasnila dr. CekinovićGrbeša, do ponovne pojave zaraznih bolesti dolazi kada se naruši ravnoteža između ljudi, mikroorganizama i okoliša. 

Razlozi su brojni: pad cjepnog obuhvata u populaciji, lošiji socioekonomski uvjeti, ratovi i krize, migracije i putovanja, klimatske promjene, te sve izraženija antimikrobna rezistencija uzrokovana nekritičnom primjenom antibiotika. Sve to omogućuje mikroorganizmima da se ponovno šire i uzrokuju bolest.

Tuberkuloza – bolest koja se "ušuljava"

Posebna pažnja posvećena je tuberkulozi, bolesti koja je prisutna tisućama godina, ali i dalje predstavlja javnozdravstveni izazov. 

Iako je Hrvatska zemlja s niskom pojavnošću tuberkuloze, bolest se može ponovno pojaviti, osobito u uvjetima siromaštva, prenapučenosti i oslabljenog imuniteta.

Tuberkuloza se širi kapljičnim putem, a na nju treba posumnjati kod osoba koje imaju dugotrajan kašalj (dulji od tri tjedna), noćno znojenje, gubitak tjelesne težine i opći osjećaj iscrpljenosti. 

Važno je naglasiti i postojanje latentne tuberkuloze, pri kojoj osoba nema simptome i nije zarazna, ali se bolest može aktivirati ako dođe do pada imuniteta.

Migracije su, istaknula je Cekinović Grbeša neizbježan dio suvremenog svijeta. 

One same po sebi nisu problem, ali zdravstveni nadzor i dostupnost zdravstvene skrbi ključni su za sprječavanje širenja bolesti. 

Pravovremeni pregledi, zdravstveni probiri i cijepljenje, kada je potrebno, štite i pojedinca i zajednicu.

Također, u lošijim higijenskim i socioekonomskim uvjetima lakše se šire bolesti koje se prenose kontaminiranom vodom i hranom, poput: trbušnog tifusa, hepatitisa A i E, kolere (u Hrvatskoj isključivo importirani slučajevi)

Posebno je istaknut i svraba (skabijes) – bolest koja nije ograničena na siromašne zemlje i može se pojaviti bilo gdje gdje su higijenski uvjeti loši.

Neke bolesti dugujemo i klimatkim promjenama.  Toplija ljeta i blaže zime pogoduju širenju bolesti koje prenose vektori, poput komaraca i krpelja. 

U Hrvatskoj su već prisutne ili povremeno bilježene bolesti poput: lajmske borelioze, krpeljnog meningoencefalitisa, virusa Zapadnog Nila, denge, mišje groznice.

Promjene klime mijenjaju prirodna staništa prijenosnika i povećavaju rizik za ljude.

Na kraju emisije istaknuto je kako je pad procijepljenosti jedan od ozbiljnih problema posljednjih godina, djelomično i kao posljedica pandemije COVID-19. 

Cijepljenje, osobna higijena, pravovremeni odlazak liječniku i odgovorno ponašanje ostaju najvažnije mjere zaštite od povratka zaraznih bolesti.

Poslušajte cijelu emisiju: