Zovi doktora: Kakve veze imaju crijeva i kronični umor?

Zovi doktora, u kojoj se ovoga tjedna bavimo temom koja se tiče gotovo svakoga od nas: crijevnom mikrobiotom, probioticima i njihovim utjecajem na probavu, imunitet i opće stanje organizma.

Gošća emisije bila je docentica Nina Bašić-Marković, specijalistica obiteljske medicine, koja se posljednjih godina intenzivno bavi istraživanjima mikrobiote i njezine povezanosti s kroničnim umorom.

Crijevna mikrobiota predstavlja ogroman i raznolik skup mikroorganizama – bakterija, gljivica, virusa i arheja – koji žive u našim crijevima. Iako mikroorganizama imamo i na koži, u dišnom i reproduktivnom sustavu, njih najviše živi upravo u crijevima: između 10¹² i 10¹⁴ jedinki, rekla nam je Bašić Marković.

Zanimljivo je da svaka osoba ima jedinstvenu mikrobiotu, gotovo poput otiska prsta. Iako nisu dio našeg tijela, ti mikroorganizmi rade mnoge stvari koje mi sami ne možemo – pomažu u metaboliziranju hrane, sudjeluju u proizvodnji vitamina B skupine, utječu na apsorpciju hranjivih tvari i čak na učinkovitost lijekova.

Bašić-Marković ističe da su prve dvije do tri godine života ključne za stvaranje raznolike i stabilne mikrobiote.

To ovisi o načinu poroda (vaginalni ili carski rez), dojenju, korištenju antibiotika u trudnoći i ranom djetinjstvu i prehrani.

Kasnije u životu mikrobiota se mijenja ovisno o snu, stresu, tjelesnoj aktivnosti i prehrani. Nakon 65. godine njezina se raznolikost prirodno smanjuje, pa je upravo tu uloga obiteljske medicine presudna – poticati jednostavne, svakodnevne navike koje čuvaju zdravu mikrobiotu.

U svemu tome pomažu probiotici i prebiotici. Dobar probiotik mora imati točno označen soj, količinu (CFU) i dokaze da preživljava prolazak kroz želudac. Različite tegobe zahtijevaju različite sojeve — nema univerzalnog rješenja.

Oko 80% imuniteta smješteno je u crijevima. Kad se naruši ravnoteža mikrobiote, javljaju se učestalije infekcije, alergije i kronični umor. Zdrava, raznolika prehrana i stil života ključ su dobrog imunološkog odgovora.

Crijeva i mozak nisu povezani samo metaforički. Komuniciraju preko živčanog sustava (vagus), hormona, imunoloških signala i kratkolančanih masnih kiselina koje proizvode dobre bakterije. 

Bašić-Marković ističe da se: 85–95% serotonina proizvodi u crijevima, važni neurotransmiteri poput dopamina i melatonina također vežu na rad mikrobiote. 

Zato neki sojevi probiotika, tzv. psihobiotici, mogu: smanjiti anksioznost, poboljšati koncentraciju i pamćenje, smanjiti „moždanu maglu“, pomoći kod blagih kognitivnih smetnji u starijoj dobi.

Ne treba ih brkati s biljnim adaptogenima poput ašvagande – to su potpuno različite kategorije.

Simptomi poput mentalne magle, iscrpljenosti i nesanice često su povezani s nedostatkom određenih bakterijskih sojeva — osobito nakon COVID-a.

Liječenje počinje promjenom životnog stila, a probiotici se biraju individualno.

Bilo je još važnih tema, kao i pitanja slušatelja. Poslušajte cijelu emisiju: