Europski dani baštine: Hrvatske zlatne niti

Manifestacijom Dani europske baštine pod vodstvom Vijeća Europe i Europske komisije proslavljamo kulturnu baštinu svih europskih zemalja, regija, gradova i manjih sredina. Ovogodišnje izdanje obilježava se diljem Europe pod zajedničkim naslovom Održivost baštine, a u Hrvatskoj će se održati tijekom rujna i listopada. Zlatovez je jedna od najstarijih tehnika ručnog rada koja je nastala u Slavoniji. Riječ je o zaštićenom umijeću, a danas je pokazatelj poštivanja tradicije i kulture, ističe dr.sc. Lucija Franić Novak, etnologinja iz Narodnog sveučilišta Dubrava. U sklopu obilježavanja 70. godina Gradskog muzeja Križevci postavljena je izložba 80 godina Arheologije na Križevačkom području. Mr. sc. Lana Okroša Rožić, muzejska savjetnica i kustosica Arheološke zbirke ističe važnost nalazišta Brezovljani.

Njime su se u prošlosti ukrašavali izuzetno svečani odjevni predmeti, a najšeći su izvezeni dekorativni detalji poput hrasta, žira, žita. Od cvijeća je dominantna ruža ili ljiljan. Zlatovez je u Slavoniji bio naročito cijenjen u vrijeme biskupa J. J. Strossmayera i njegovog tajnika svećenika i etnografa Milka Cepelića. Jedno je vrijeme zlatovez a i izrada narodnih nošnja bila potisnuta. No, u nekim selima Đakovštine, a i drugih dijelova Slavonije, nikada se nije prestalo vesti zlatom. Tehnike vezenja koriste samostalne zlatne niti bez ili preko kartona, uz dodatke zlatnih perlica, šljokica i zlatne ili srebrne žice.

Inače vez zlatom pojavio se koncem 18. i početkom 19. stoljeću, a bio je znak prestiža pojedinih seoskih obitelji i njihovih kćeri i sinova, jer su se tim vezom izrađivali najsvečanije djevojačke rubine i momačka poprsja. Prije tih vezova na selu, zlatovez se radio na dvorovima, u crkvama i bogataškim obiteljima. O zlatovezu se pisalo još u 13. stoljeću na području Dubrovnika. U svijetu je poznata dresdenska škola zlatoveza iz koje su ponikle mnoge zlatovezilje europskih prijestolnica. Cilj radionica NS Dubrava je upoznati polaznike s razvojem “prestižne” i cijenjene tehnike tradicijskog rukotvorstva u prošlosti, potaknuti vrednovanje vlastite baštine, svladati osnove izrade zlatoveza, pobuđujući njeno očuvanje, zaštitu i primjenu u svakodnevici napominje dr. Franić Novak. Tečaj traje dva mjeseca i počinje u listopadu.

Večeras se u sklopu obilježavanja 70. godina Gradskog muzeja Križevci otvorena je izložba 80 godina Arheologije na Križevačkom području. Mr. sc. Lana Okroša Rožić, muzejska savjetnica i kustosica Arheološke zbirke ističe važnost nalazišta Brezovljani lokalitet koji se nalazi 13 km južno od Križevaca, zapadno od mjesta Sv. Ivan Žabno. Pruža se blago brežuljkastim oraničnim područjem, neposredno istočno uz Prve Brezovljane, a potječe iz razdoblja neolitika (mlađe kameno doba) oko 4900 - 4600 g. pr. Kr.

Nalazište Brezovljani slučajno je otkriveno prilikom radova na proširenju ceste 1971. god. u Prvim Brezovljanima odnosno Mihajlicima. Prvim iskopavanjima, koje je proveo prof. S. Dimitrijević 1973. god., istražen je zemunički radionički centar za proizvodnju keramičkog posuđa. Neke osobitosti u tipologiji i ukrašavanju keramike navele su prof. Dimitrijevića na izdvajanje posebnog brezovljanskog tipa soptske kulture. Od 2002. god. Gradski muzej Križevci provodi kontinuirana sustavna istraživanja ovog nalazišta koje datira u prijelaz srednjeg na kasni neolitik (mlađe kameno doba), starosti oko 7000 god.

Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je postojanje nekoliko segmenata ovog rasprostranjenog naselja; stambeno – radioničkog, radioničkog specijaliziranog za proizvodnju keramike te kultnog. Iskopavanjima je prikupljeno obilje keramičkog i litičkog materijala, a među nalazima se posebno izdvajaju ulomci keramike ukrašeni crvenim i oker slikanjem te mala keramička stilizirana figurica žene koja je predstavljala Veliku Božicu Majku.