S glagoljicom po Hrvatskoj

Putovati tragom glagoljice?  Čini se na prvi mah težim poduhvatom. Na neki način i jest, jer glagoljaške baštine ima diljem naše zemlje. No, tragom hrvatske glagoljaške baštine možete putovati i diljem svijeta. Brojne glagoljičke knjige i rukopisi  čuvaju se u čak 27 država, u više od osamdeset gradova, većinom u nacionalnim knjižnicama i muzejima širom Europe. 

Na ovom putu nastala jedna sasvim nova ruta inspirirana glagoljicom od Vukovara preko Slavonije, Like do otoka Krka, te dalje Istrom, Dalmacijom do SAD, Norveške.... Ako se odlučite za takav poduhvat nema bojazni. U našoj zemlji odavno turistički vodiči nude specijalizirane ture po glagoljaškim temama.

Ruta inspirirana glagoljicom 

U Zagrebu se nalazi se najbogatija zbirka hrvatskih glagoljičkih knjiga i rukopisa u svijetu, koja se čuva u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vrlo bogata i vrijedna zbirka glagolitike nalazi se i u NSK. Manja zbirka glagoljičkih knjiga i rukopisa čuva se u prekrasnom samostanu Sv. Franje Ksaverskoga te u Gradskoj knjižnici. Najveći glagoljički natpis nalazi se u zagrebačkoj Katedrali, uklesan godine 1941. u povodu 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata, a otkriven godine 1944. nakon svečane pontifikalne mise koju je predvodio ondašnji nadbiskup, bl. Alojzije Stepinac. U Zagrebu se nalazi i Staroslavenski institut koji se bavi glagoljičkim knjigama i rukopisima pisanim hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom.

Krk je jedno od najvažnijih središta glagoljske pismenosti. Glagoljica se na ovom otoku zadržala sve do 19. stoljeća. Krčki svećenici glagoljaši igrali su ključnu ulogu u njezinu očuvanju. Svakako je najpoznatije mjesto u glagoljaškoj kulturu Baška zbog Bašćanske ploče iz oko 1100. godine. Riječ je o jednom od najvažnijih i najstarijih pisanih spomenika na staroslavenskom jeziku i glagoljici. Ploča se danas čuva u HAZU-u u Zagrebu, a kopija je izložena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru. I Vrbnik je bio važno glagoljaško središte, s poznatom glagoljaškom školom. U Vrbniku su se pisale i prepisivale mnoge glagoljske knjige, uključujući liturgijske tekstove.

Druga asocijacija ne glagolicu su Roč i Hum u Istri. Poznata su kao "glagoljaška središta". Tu su sačuvani brojni glagoljski natpisi, a Aleja glagoljaša između Roča i Huma simbolična je staza s velikim glagoljskim slovima.

Na putu, tragom glagoljaških mjesta nezaobilazan je Senj jer je poznat po Senjskoj tiskari, osnovanoj 1494. godine, gdje je tiskana "Misal po zakonu rimskog dvora" – prva hrvatska tiskana knjiga na glagoljici.

I Lika ima svoje posebno mjesto. Nezaobilazan je Kosinj i Kosinjski Bakovac zbog znanstvene činjenice o osinjskom misalu koji je prvi tiskani misal (1483) – poznat i kao „Misal po zakonu rimskog dvora“ i štampan je u Kosinju.  Brušane, Trnovac, Bužim povezana su s glagoljaškom baštinom kao i Otočac, Brinje, Modruš pa Udbina u kojoj su otkriveni Fragmenti iz crkvice sv. Marka Groba, 1995. nakon Domovinskog rata. Sve to govori o rasprostranjenosti glagoljice.

Glagoljica, kao staroslavensko pismo imalo je i značajnu ulogu u kulturnom i vjerskom životu srednjovjekovne Hrvatske, osobito u Dalmaciji i njezinu zaleđu. Zadar je jedno od najvažnijih središta glagoljske pismenosti. Nin je rano središte glagoljaštva, osobito u doba biskupa Grgura Ninskog (9.–10. st.).

U šibenskom zaleđu i u zaleđu Nacionalnog parka Krka nalaze se glagoljski spomenici i zapisi. U južnoj Dalmaciji je nezaobilazna Poljica, nedoliko Splita, u kojem je Poljički statut (napisan dijelom glagoljicom) – jedan od najvažnijih srednjovjekovnih zakona na hrvatskom jeziku. Pustinja Blaca i priča o Pustinjačkom samostanu osnovanom u 16. stoljeću, posebno je zanimljiva jer su se redovnici su se bavili pisanjem, obrazovanjem i astronomijom. Na Braču su djelovali lokalno, najčešće u manjim zajednicama, te su svojim radom čuvali pismenost i hrvatski jezik u liturgiji.

Na neki način gdje god se kretali Hrvatskom naići ćemo na glagoljsku baštinu ističe moj suhodač Darko Žubrinić doktor znanosti s područja matematike i predsjednik Društva prijatelja glagoljice koji svojim entuzijazmom promiče glagoljicu kao temelje nacionalne i međunarodne kulturne baštine u Hrvatskoj i svijetu.

Naša glagoljica u svijetu 

Brojne glagoljičke knjige i rukopisi su na razne načine dospjeli izvan granica Hrvatske, ističe Darko Žubrinić. Čuvaju se u čak 27 država, u više od osamdeset gradova, većinom u nacionalnim knjižnicama i muzejima širom Europe. Mnoge značajne knjige i rukopisi su i u SAD.

Ako vas put dovede u New York, nemojte propustiti posjetiti The Pierpont Morgan Library, najvažniju knjižnicu u tome gradu, u kojoj ćete naći krasan hrvatskoglagoljički misal pisan oko 1400. - 1410., poznat kao The New York Missal (Njujorški misal). Pretpostavlja da je knjiga pisana ili u okolici Zadra, ili na Ličko-krbavskom području.

Mogli bi nizati gradove od Beča, Pariza, Berlina, Londona, pa Oxforda u kojem je poznati Oxfordski misal (Misal kneza Novaka) u čuvenoj knjižnici Bodleian Library. Put možemo nastaviti dalje u Kopenhagen, Osla, Kijeva, Petrograda, Praga i Budimpešte, Carigrda, Madrida … I cijelom svijetu poznata Vatikanska knjižnica posjeduje desetak najstarijih i najvrjednijih glagoljičkih misala i brevijara.

Osobito su važni i zanimljivi glagoljički tekstovi koje je vrlo lijepim rukopisom u Francuskoj zapisao glagoljaš Juraj Slovinac ili George de Slavonie, profesor na znamenitom sveučilištu Sorboni u Parizu, koncem 14.st. Bio je ispovjednik u gradu Toursu. Kao teološki pisac ušao je u povijest francuske književnosti. Spomenuti glagoljički tekstovi čuvaju se u Gradskoj knjižnici u Toursu u Francuskoj.