Nepregledno blago: Kosinjska tiskara-izvorište hrvatske tiskane riječ

Dr.sc. Ivan Mance, hrvatski je stručnjak za poslovnu sigurnost, magistar informacijskih znanosti i doktor povijesnih znanosti. Počeo je kao profesionalni vatrogasac a onda  je uz područje integralne sigurnosti ostvario i životni ali i profesionalni interes kao zaljubljenik u Kosinj i povijest Kosinja, poglavito u kontekstu mogućeg lokaliteta prve tiskare u Hrvata krajem 15. stoljeća.  Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jest da je Lika kolijevka glagoljice za što postoje mnogi dokazi te je uz bok plodonosnog djelovanja popova glagoljaša kao što je već znano za Istru i otok Krk. 

Ivan Mance bavi se više od šesnaest godina Kosinjskom tiskarom, o čemu je do sada napisao i objavio tri knjige: Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi (2013.), Vinogradi u Kosinju (2019.) i Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija (2023.). Na temu Kosinja objavio je više od dvadeset stručnih i novinskih članaka. Suautor je i u knjizi Leksikon Ličana (2017.), dok je uređivao četiri knjige: dvije zbirke pjesama Milana Bošnjaka, Zelenoplavo (2103.) i Neuki letači (2013.), Crkva hrvatskih mučenika na Udbini – od ideje do ostvarenja (2016.) te zbirku priča i pjesama Mile Mudrovčića: Ličke priče ispod Velebita (2020.).

Knjiga "Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija", rasvjetljava kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnutog 22. veljače 1483.godine, a taj datum slavimo i kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te dan NSK u Zagrebu.Dakle, na samom kraju 15. stoljeća u Kosinjskoj su tiskari najvjerojatnije otisnuti: Misal po zakonu rimskoga dvora, tzv. Prvotisak, čije tiskanje je dovršeno 22. veljače 1483. godine te Brevijar po zakonu rimskoga dvora iz 1490. godine. Pretpostavljenom organizacijom i financiranjem Anža (Ivana) VIII. Frankapana Brinjskog te radom Kosinjana i prvog hrvatskog tiskara Ambroza Kacitića od plemena Kolunića, Kosinj i Kosinjska tiskara postaju sinonim vrhunske razine hrvatske srednjovjekovne kulture, intelekta i pismenosti kojima smo stajali uz rame s najnaprednijim narodima Europe i svijeta.

Dr.sc. Mance pojašnjava koji su argumenati na čemu se temelje indicije i pokazatelji o tome da je upravo Kosinjska tiskara, prva u Hrvatskoj? Što za kosinjsko glagoljaštvo i pretpostavljeni rad naše prve tiskare znače fragmenti Kosinjskog rukopisnog misala iz početka 14. stoljeća – po prvi puta ubicirani izvan svake sumnje u Kosinj upravo u njegovom istraživanju?  Kada je, koliko dugo i gdje u Kosinju egzistirala crkva sv. Jeronima te kakav značaj ima sv. Jeronim za Kosinj?

Ivan Mance pojasnio je i što predstavlja slijepi tisak (utisnuta slova bez boje, njem. Blindruck, engl. blind press, blind printing) koji dolazi u svim primjercima naše prve tiskane knjige uvijek istog sadržaja te identičnog broja otisnutih znakova, a koji se nalazi na pet različitih stranica Prvotiska, u devet pozicija – ukupno 340 znakova? Je li kroz njih Ambroz Kacitić ostavio svoj potpis i trag u našem Prvotisku, koristeći metodu svojevrsnog srednjovjekovnog kodiranja?

Dodajmo da je Mance autor ili suautor ukupno 54 rada, od kojih je uz spomenute knjige, četrnaest znanstvenih, devet stručnih i 23 ostala rada.