Starogradsko polje: Faros na tanjuru

Putujemo na Hvar, otok sunca, mora, plaža, vina i maslinovog ulja, netko će kazati i lavande, a ja ću dodati i otoka koji je često među 10 najljepših na svijetu i koji se izdvaja od drugih jadranskih mjesta ostavštinom različitih civilizacija i naroda. Naše odredište je Stari Grad koji se smatra najstarijim gradom u Hrvatskoj. Godine 384. pr. Kr. utemeljili su ga stari Grci. Starogradsko polje je upisano na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske baštine i predstavlja poseban je kulturni krajolik koji se oblikovao tijekom 2400 godina. 

Hvarska priča ili kako bi rekli Hvarani u svom dijalektu Forska, jer njima je Hvar – For, nastala je s jednom kuharicom „Faros na tanjuru“ u ruci, autorice dr.sc. Ivane Ožanić Roguljić „Faros na tanjuru“. Nije to obična kuharica a nije ni dostupna široj javnosti sa svim objavljenim receptima, pa sam malo i počašćena što u ruci imam umjesto bilo koje karte, vodiča ili prospekta publikaciju koja nam približava antičko kulinarsko naslijeđe otoka Hvara zahvaljujući višegodišnjem istraživanju i obradi nađenoga, dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić, arheologinje s Instituta za arheologiju te dr. sc. Jelene Jovanović iz Arheološkog muzeja u Splitu i mr. sc. Vinka Tarbuškovića, ravnatelja Javne ustanove Agencija za upravljanje Starogradskim poljem.

Starogradsko polje počinje u središtu Starog Grada, u ulici braće Biankini, ispred Palače Biankini u kojoj je danas Muzej Staroga grada Hvara, a seže sve do Vrboske, najmanjeg otočnog gradića. To krško polje dugačko oko 6 km i prosječne širine oko 2 km najveća je plodna površina na svim Jadranskim otocima.  Uz sjeverni rub polja, nalazi se lokva Dračevica, jedini površinski izvor vode koji gotovo nikada ne presušuje.

Grci s otoka Parosa utemeljili su grad na otoku Hvaru, koji su nazvali Faros i oni su njemu ostavili najvidljiviji trag nakon što su se doselili na otok 4. st.prije Krista. Zemlju su podijelili pomoću suhozida na oko 70 parcela dimenzija 1×5 grčkih stadija (180×900 m) koje su dali grčkim doseljenicima. Pa kad se prilazi Hvaru s te strane, već s morske pučine pogled puca na ograde suhozida koje prate oblik tla i stvaraju sliku „kamene čipke“.

Starogradsko polje priča svoju priču i kroz Vis ili antičku Issu, povezujući time Faros i Issu kao dvije ključne starogrčke naseobine na istočnoj obali Jadrana. Putovanje s tanjurom u daleku prošlost zaista nije teško. A prehrana starih Grka bila je raznolika i bogata. Temeljila se na namirnicama dostupnim u mediterasnkom području. O prehrambenim običajima saznaje se iz epova, komedija, medicinskih tekstova i pjesama. Već u Homerovoj Odiseji opisuju se raskošne gozbe uz stolove prekrivene kruhom i pečenim mesom, kaže Ivane i ističe kako bez Homera ništa. U svakodnevnom životu Grci su jeli obroka dnevno: rano ujutro ariston koji je bio lagan i večernji teži obrok, deipnon. Oba su obroka bila poporaćena vinom. Mnogo se upravo kroz tanjur saznaje o samom stilu života na Farosu. 

Zahvaljujući Ivani, Jeleni i Vinku znamo recept za omiljen Zeusov desert, tortu koju sam probala zahvaljujući učenicima, budućim kuharima Srednje škole Hvar - Jelsa, i budnog oka njihovog profesora Andreja!

Probajte i vi!

Zeusov desert ili torta

100 g zgnječenog jarog graha

100 g zgnječenog slanutka

100 g ječmenog brašna

usitnjeni kardamom

100 ml kravljeg mlijeka

4 velike žlice mlijeka

Umak od šafrana

2 žličice šafrana, 4 žličice sušene mente, 6 žlica maslinova ulja, 2 žlice meda

Skuhani, ocijeđeni slanutak i jari grah dobro usitnite. Pomiješajte s brašnom, kardamom, mlijekom i medom. Dobro miješajte dok se ne poveže. Prema potrebi dodajte još mlijeka. Pecite u okruglom kalupu u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva Celzija 30 do 40 minuta. Kad je pečeno, prelite umkom od šafrana. Dobro izmiješajte sastojke lagano ih zagrijte na pari i prelite po Zeusovom omiljenom jelu.