Joško Božanić: „Bez pamćenja nema identiteta"

Gost u emisiji Radio Splita "Ima jedan svijet" bio je profesor emeritus Joško Božanić koji nam je govorio o kulturi pamćenja.

"Maksimum informacija jednako je nula informacija“

U vremenu kada nam je sve dostupno – sve manje pamtimo, upozorava profesor Božanić. 

„Nikada u povijesti pamćenje nije bilo ugroženije nego danas.“

„Makina sa čapoje beside“

Joško Božanić se prisjetio kako je njegov put očuvanja usmene predaje započeo – zahvaljujući njegovu nonu.

Jednog dana, nakon što je pročitao novine, nono mu je uzbuđeno ispričao kako je „izventana“ nova naprava:

„Ma znaš, Joško, izventali su jednu makinu… makina sa čapoje beside – hvata riči.“

Upravo tim uređajem Božanić je počeo snimati svog djeda, a zatim i druge mještane – na rivi, trgovima i ulicama Komiže. Njihove priče je ukoričio u knjigu "Viški facendijer"

Tuđman i komiški govor: „Razumio sam samo – more“

Jedna od zanimljivijih epizoda iz karijere Joška Božanića dogodila se 1998. godine na svjetskoj izložbi EXPO u Lisabonu, gdje je Hrvatska prvi put nastupila kao samostalna država i predstavila se obnovljenom falkušom. 

Božanić je ondje recitirao svoju pjesmu „Navigare necesse est“ – na komiškom govoru, a u prvom redu je sjedio je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman koji ga je nakon izvedbe upitao:

„Na kojem ste vi jeziku ovo govorili?“

Univerzalni jezik koji razumiju ribari diljem svijeta

Da more ima svoj univerzalni jezik, Božanić je pokazao i na predavanju u Limi, u Peruu. 

Pred studentima je izgovarao stare komiške pomorske komande – „tira“, „isa“, „surga“, „salpa“ – dok je uz njega stajao Lorens Žuvanić ribar iz Perua, čiji su preci s Visa. 

Bez obzira na to što ne govori komiški, svaku je komandu razumio i to pokazao svojim pokretima, a studenti u publici su reagirali pljeskom. „More nije granica, nego veza“, ističe Božanić.

Borba za čakavski jezik

Jedna od ključnih tema razgovora bila je i borba za status čakavskog, za koji Božanić tvrdi da je jezik, a ne narječje.

Naglašava kako je čakavski već međunarodno priznat kao jezik, ali da u Hrvatskoj i dalje nema odgovarajući status, što dovodi do njegovog nestajanja u svakodnevnoj komunikaciji, osobito među mladima.

„Izvorni govor postaje predmet podsmijeha – a trebao bi biti kulturno bogatstvo.“

Priče za budućnost

Danas, nakon desetljeća rada na očuvanju prošlosti, profesor Božanić piše – za budućnost.

Inspiriran devetogodišnjim unukom Bepom, počeo je za njega pisati priče o životu prije interneta: o moru, ribarima, svakodnevici koja današnjim generacijama postaje sve dalja.

Priče mu je slao mailom i jedna po jedna, nastala je knjiga priča za djecu koja će uskoro biti tiskana.  

Ako ste propustili posljednju emisiju Ima jedan svijet koja se emitira na Radio Splitu četvrtkom iza 18 sati i subotom u reprizi iza 16 sati, možete je poslušati sada.