Boris Cyrulnik - tvorac ideje "otpornosti" u psihijatriji

Boris Cyrulnik jedan je od rijetkih znanstvenika kod kojih gotovo da ne postoji granica između onoga što naučavaju i što sami utjelovljuju. Neurolog, psihijatar, etolog i psihoanalitičar Cyrulnik promovira psihološki koncept „otpornosti“ (ili rezilijentnosti) čije je utjelovljenje - on sam. Učeći nas optimizmu, ali i snazi volje, kroz svoje knjige on razvija teoriju o sposobnosti ljudskog bića da se oporavi, prevlada negativne situacije i krene iznova, da povrati svoj ponos unatoč traumama i psihičkom nasilju. Povijest ljudskog roda pokazuje da “nijedna rana nije sudbina”, kaže Cyrulnik koji čvrsto vjeruje da u suočavanju s boli i patnjom možemo pronaći snagu.

Cyrulnik je autor dvadesetak knjiga poput Autobiografija jednog strašila, Sreća u nesreći, Ružni pačići, O tijelu i duši, Govoriti o ljubavi na rubu ponora, I životinje imaju prava. Neke od njih su dostupne i u hrvatskim antikvarijatima i knjižnicama. Osim što je profesor u Toulonu, bio je savjetnik francuskim predsjednicima Nicolasu Sarkozyju i Emmanuelu Macronu.

Bježeći kao dijete pred nacističkim progonom, uspio je preživjeti. Otad traži odgovor na pitanje s kojim se suočio kao šestogodišnjak kad je u siječnju 1944. uspio izbjeći odvođenje u logor skrivajući se ispod krvavog tijela umiruće žene. Otad ga progoni pitanje -  kako to da neki ljudi postaju krvnici, a drugi pravednici? Etologija i neuropsihijatrija cijelog su mu života prirodni saveznici u toj potrazi.

Cyrulnik dugo nije govorio o traumi koju je proživio u djetinjstvu. Četrdeset godina šutnje, četrdeset godina života u kojem je doslovno bio podijeljen na dva dijela: pored vedrog čovjeka s „normalnim“ životom, postojao je i drugi, onaj koji u sebi nijemo vrti svoju priču, bez prestanka, uvijek iznova, kao da je želi sačuvati netaknutom. 

A onda je 1981. izbila afera Papon, u kojoj je tadašnji francuski ministar financija optužen za deportaciju 1690 Židova iz Bordeauxa u internacijski logor u Drancyju  između 1942. i 1944. Suđenje koje je uslijedilo imalo je veliki publicitet, a televizija je gotovo svakodnevno donosila izjave svjedoka i potomaka žrtava. Te su okolnosti Cyrulniku pomogle da se napokon suoči sa svojom pričom i pitanjem koje je dugo izbjegavao: kako objasniti sve te godine šutnje?

U emisiji Portreti znanstvenika 13.2. poslušajte emisiju o Borisu Cyrulniku, koja je dostupna i u Slušaonici Hrvatskoga radija, Treći program.

Urednica Rajka Rusan

Priredila Vladimira Mirković Blažević