Novo izdanje stripa "Grička vještica"

U nakladi izdavačke kuće Fibra nedavno je objavljeno integralno izdanje stripa "Grička vještica" scenarista Norberta Neugebauera i crtača Andrije Maurovića. Strip koji je kao serijal izvorno objavljivan u dnevnim listovima i periodici tijekom prve polovice 60-ih godina prošlog stoljeća, donosi adaptaciju romana "Kontesa Nera" iz sedmodijelnog romanesknog ciklusa "Grička vještica" književnice i novinarke Marije Jurić Zagorke. Andrija Maurović i Norbert Neugebauer crno-bijelim crtežom fascinantno su dočarali dramatiku romantičnog odnosa plemkinje Nere Oršić i satnika Trenkovih pandura Siniše. Pritom su se oslonili na gotovo filmsko pripovijedanje i dramaturgiju, te kreirali iznimno detaljno djelo koje nose intrigantni likovi čije su geste i mimika minuciozno prikazani.

"Gričku vješticu" objavila je izdavačka kuća Fibra, a rad na samom izdanju trajao je nekoliko godina. Taj rad je podrazumijevao traganje za što kvalitetnijim crtežima i izvornim tablama stripa, a u čitav proces intenzivno je bio uključen naš večerašnji sugovornik. Riječ je o Goranu Duplančiću, doktoru znanosti i višem znanstvenom suradniku na Zavodu za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković. Duplančić je i hvaljeni autor stripova, a njegovo najpoznatije djelo zasigurno je hvaljeni autobiografski strip "Vojna". S njim razgovaramo o samom izdanju, ali i o značaju ne samo Zagorkina romana i proznog ciklusa, nego i stripa "Grička vještica" za hrvatsku umjetnost i kulturu.

Izvorna "Grička vještica" objavljivana je od Silvestrova 1960. godine do sredine 1962., kad je unatoč velikoj popularnosti serijala objavljivanje prekinuto. Sam Maurović je taj prekid u ono vrijeme a i kasnije objašnjavao političkim razlozima, odnosno pritiscima. Važno obilježje serijala je sažetost tekstualnog izraza, što je dokaz velike umješnosti kojom je Norbert Neugebauer Zagorkinu prozu pretočio u predložak za strip, te iznimno detaljan prikaz mimike i gesta likova, s mnogo krupnih i bližih planova. Neugebauer je uspio zadržati, odnosno rekreirati duh i ozračje romana, kao i brojne važne osobine zbog kojih je roman bio popularan, baš kao i čitavo Zagorkino sedmoknjižje.

U stripu "Grička vještica" spojila su se dva nekad omalovažavana djela. S jedne strane, Zagorkinim romanima se prigovaralo da su 'literatura za kravarice' i 'šund-literaruta čiji je cilj pokvariti mladež', jer pripada žanru pustolovno-romantične proze. S druge strane, strip se također smatrao trivijalnom zabavom i šundom. Koliko je prema mišljenju Gorana Duplančića uspio spoj Zagorkine proze i stripa? O majstorstvu našeg najpoznatijeg strip-crtača Andrije Maurovića ne treba govoriti. Ipak valja postaviti pitanje koliko se on uspio prilagoditi Zagorki, njezinu pripovijedanju i općenito obilježjima njezina spisateljskog stila?

Koliko sam strip prema mišljenju našeg sugovornika korespondira s interesima i ukusima današnjih mlađih čitatelja? Može li biti zanimljiv nekome tko ima 25 ili manje godina? Odnosno, može li mu se iz današnje perspektive prigovoriti zbog zastarjelosti ili arhaičnosti? Rad na ovom izdanju bio je prilično dug i mukotrpan. Trajao je više godina i podrazumijevao traganje za što bolje očuvanim primjercima stripa iz 60-ih, pa čak i za određenim tablama koje je bilo vrlo teško pronaći. U izdavačkoj kući Fibra odlučeno je da se neće nimalo intervenirati na originalnim tablama stripa. One su u potpunosti vjerne izvornima, s marginalijama, odnosno manjim ili većim bilješkama na marginama stranica. Zadržani su i tragovi vremena na svim stranicama, sva zatamnjenja, mrlje, okrhnuti rubovi, uključujući i lagani premaz plave boje. Sve to izdanju daje posebnu draž. 

Izdanje je uistinu fascinantno, u likovnom smislu besprijekorno. Sam strip izgleda kao da je netom pripremljen za tiskanje. Crna boja je uistinu crna, nije siva, i najsitniji detalji vide se sasvim jasno. Tu su i posebni dodaci: na početku je stari intervju s Andrijom Maurovićem, a na kraju faksimili više novinskih tekstova i priloga o Zagrebu iz vremena u kojem se odigrava priča romana i stripa. Lako je zaključiti da se ovim izdanjem željelo ponuditi ne samo cjeloviti strip, nego i kontekst koji je važan za njegovo čitanje i razumijevanje. O svemu tome, kao i o još ponečemu, razgovaramo s Goranom Duplančićem, koji je od samog početka bio uključen u rad na ovom sjajnom izdanju.

Razgovor s Goranom Duplančićem o stripu "Grička vještica" poslušajte u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 10. veljače, te naknadno u Slušaonici HRT-a.