Znatno drugačiji prijevod Kafkine pripovjetke Preobražaja

Franz Kafka sinonim je za modernu europsku i svjetsku književnost, jedan od njezinih najvažnijih i najosebujnijih pisaca. Svi smo u školskoj lektiri imali Kafkinu pripovijetku Preobražaj, ali smo teško naslućivali svu složenost njezinih mogućih značenja.

Jedan od naših vodećih prevoditelja s njemačkog i na njemački, književnik Boris Perić, napravio je novi prijevod Preobražaja, koji donosi brojne novosti. 

Boris Perić ističe da smo dosad imali dva ili tri prijevoda pripovjetke Preobražaj, a ocjenjuje da se ti prijevodi manje-više drže jednog te istog predloška.

Neke rečenice, riječi, cijeli dijelovi teksta koji su zapravo ključni za razumijevanje nekih dijelova teksta koji ne skaču u oči na prvo čitanje su kod nas prevedeni otprilike na način da se to i ne može iščitati. Nije to sad toliko krivnja prevodilaca, koliko to istraživanje Kafke nevjerojatno napreduje u svijetu. Tu se stalno otkrivaju neke nove stvari pa se onda iz, recimo, filozofskih aspekata drukčije rasvjetljavaju i to svako toliko iziskuje nov prijevod.        

U pogovoru prijevodu Preobražaja Perić inzistira da se glavni lik Preobražaja Gregor Samsa nije prvenstveno preobrazio u golemog kukca, nego u čudovišnu nečist. To je ogromna značenjska razlika u tumačenju početnog i temeljnog događaja u pripovijetki. 

Već godinama postoje neke analize Kafke koje Preobražaju daju i neku vrstu političke dimenzije. E sad taj "golemi kukac" u kojeg se Gregor Samsa jednog jutra preobrazio ne nosi ono na što upućuje izvorna sintagma na njemačkom. Ja bih tu prvo preporučio neka filozofska imena kao što su talijanski filozof Giorgio Agamben, a unazad i sve do biopolitike Michela Foucalta pa još skoro stoljeće do Karla Schmidta, do početka stoljeća, do teorije suvereniteta. Agamben u svojoj knjizi Homo Sacer iz rimskog prava uzima taj termin "homo sacer", koji se može prevesti kao "prokleti čovjek", ali i kao "sveti čovjek". 

U rimskom pravu on je definiran kao čovjek koji se zbog specifičnosti svojeg prekršaja doslovce ne može žrtvovati bogovima, dakle, ne može se pravno sankcionirati, ali zato njegovo ubojstvo ne predstavlja kazneno djelo. On postaje "nečist". Tu je bitna etimologija njemačke njemačke riječi "ungeziefer", o kojem Kafka piše. Trebalo bi ga prevesti kao "gamad", ali u jednini, što u hrvatskom ne možemo. A riječ "ungeziefer" etimološki dolazi od značenja žrtvene životinje. Dobivamo prijevod - "ono što žrtve nije dostojno". To vodi do Schmidta i njegove uzrečice "suveren je onaj koji stanju izuzeća". Agamben kaže da je suverena moć ona koja može zadirati u goli život nekažnjeno jer i suveren, kao takav, stoji izvan zakona. Možemo, dakle, doći do toga da je taj svijet koji izopćava Gregora ono što Agamben zove "suverena moć". A njemačka riječ "ungeheuer" znači čudovišno, što je nešto drukčije od velikog. To se sve provlači tu, dakle, jedna "lijepa" priča o diskriminaciji.