Ospice ponekad uzrokuju teške posljedice, rijetko i smrt

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na širenje ospica po dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i Europe zbog sve manjeg cijepljenja djece. Epidemija malih boginja, odnosno ospica, proglašena je u Rumunjskoj i dijelovima Bosne i Hercegovine, a sve je više oboljelih i u Srbiji. Ima li u Hrvatskoj razloga za brigu od ove visokozarazne bolesti čija je smrtnost u cijelom svijetu prošle godine skočila za 40 posto? Odgovore na temu širenja ospica u programu Hrvatskog radija dala je specijalistica epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Vesna Višekruna Vučina.

U Hrvatskoj je za sada situacija zadovoljavajuća. Od početka godine imali smo jedan slučaj koji se nije proširio dalje. Prošlo je vrijeme inkubacije i nismo imali nove slučajeve. U prošloj godini imali smo svega tri slučaja ospica. Ospice su jedna od najzaraznijih bolesti. Potreban je vrlo kratki kontakt između bolesne osobe i osobe koja je osjetljiva na virus da dođe do zaraze. Osoba je zarazna i prije samog kliničkog, vidljivog tijeka bolesti.


- Prije nego što se posumnja na same ospice, osoba je već bila zarazna za svoju okolinu. Blagi simptomi obično nalikuju na prehladu – curenje iz nosa, kašalj, blaga vrućica. Često se kod djece javlja i preosjetljivost na svjetlost, crvene oči, a može doći i do razvoja konjuktivitisa. Trećeg do sedmog dana bolesti temperatura počinje izrazito rasti i s tim rastom pojavljuje se i crveni osip, specifičan za ospice. On počinje prvo po licu, zatim ide iza ušiju i širi se po trupu i ostatku tijela, navodi Višekruna Vučina.

Komplikacije kod osipa su vrlo česte - upale uha ili probavne smetnje, a vrlo često se javlja upala pluća. Zato se na ospice mora brzo reagirati jer mogu rezultirati teškim oblicima i posljedicama, a nekad i smrti.

Ospice se javljaju kroz cijelu godinu, no više se javljaju u zimu i proljeće. Kod ulaska virusa u populaciju, važna je visoka procijepljenost. To je glavni pokazatelj toga hoće li doći do razvoja epidemije ili neće, kaže specijalistica epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Vesna Višekruna Vučina.

Kakva je procijepljenost u Hrvatskoj? Znanstvenici kažu da je za zaštitu od ospica potrebno barem 95 posto cijepljene djece. Mi, nažalost, posljednjih desetak godina bilježimo nižu cijepljenost. Prije toga, imali smo visoki prag cijepljenih u Hrvatskoj, od 97 do 98 posto. Od 2016. i 2017. godine postotak je kontinuirano bio u padu. 2019. je zaustavljen taj pad. Na društvenim mrežama i u razgovoru proširio se strah od nuspojava, a umanjio se strah od same bolesti jer nismo imali epidemiju, kaže Višekruna Vučina.

- Zbog izokretanja nekih činjenica manji broj roditelja odbija cijepiti dijete, a dio ih odgađa. Čekaju da dijete naraste, prohoda ili progovori, da se uvjere da je njegov motorički i govorni razvoj u redu, objašnjava epidemiologinja.

Potrebne su dvije doze cjepiva. Cijepi se s navršenih godinu dana djeteta, a docjepljuje se prije odlaska u školu, sa sedam godina pri prvom sistematskom pregledu prije polaska u prvi razred, kaže Višekruna Vučina.

Prema našem zakonu, djeca ne smiju ići u jaslice ili biti upisana u predškolski sustav ako nisu u potpunosti cijepljeni ili nemaju kontraindikaciju za cijepljenje. Tako se pri samom upisu u vrtić nekako osigurava da neće doći do epidemijskog širenja bolesti, ističe Višekruna Vučina.

Prevencija je cijepljenje, a boravak na otvorenom smanjuje mogućnost bliskog kontakta.