Europa uoči europskih izbora bila je tema Eurotribine Hrvatskoga radija iz ciklusa Budućnost Europske unije - perspektive i izazovi. O tome u kakvoj Europskoj uniji dočekujemo izbore, te kakav odaziv i rezultate možemo očekivati, govorili su politički i gospodoarski analitičari.
705 zastupnika iz 27 zemalja završilo je svoj mandat u Europskom parlamentu, među njima i 12 hrvatskih. S obzirom na burne globalne političke, gospodarske i socijalne promjene, evo kako politički analitičar Žarko Puhovski ocjenjuje u kakvoj će se situaciji održati izbor novih zastupnika za sljedeći mandat europskog parlamenta.
- Najkraći bi odgovor bio - u umjereno katastrofalnoj, s obzirom na to da su se u ovom zadnjem mandatu dogodile stvari koje nitko zaista nije mogao očekivati, od pandemije do ruske agresije, i s obzirom na to da je djelomično u vezi s tim došlo do značajnog porasta radikalne desnice kao svjetonazorske opcije.
U sljedećem će sazivu parlamenta, prema istraživanjima, porasti radikalna desnica i ljevica, a smanjit će se većina koju sada uživa centrističko liberalna grupacija, ističe profesor s Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski, te dodaje kako bi upravo krize mogle zainteresirati građane na veći odaziv na birališta u lipnju.
- Teme koje bi mogle pokrenuti birače su tema migracija definitivno, to će najviše odigrati ulogu u Austriji i Njemačkoj, s obzirom na enormno povećanje useljavanja u zadnje 3- 4 godine. Onda imate temu vezanu uz COVID krizu- iako se ona u zadnje vrijeme malo ipak primirila. Imamo i pleme fokusirano na vrlo aktualna zbivanja na jugoistoku Europe, na rusko ukrajinski sukob, ti su i socijalne i ekonomske teme vezane uz onaj globalni inflacijski val koji nas je sve udario po glavi u zadnje dvije- tri godine i osiromašio dobar dio europskog stanovništva, i imate i zelenu tranziciju.
A hoće li i tema proširenja biti na stolu tijekom sljedećeg mandata, Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose kaže da je za pet godina teško očekivati neki veći iskorak.
- Dok ne dogovorimo neka nova pravila o tome kako će Europska unija funkcionirati iznutra, upravo zbog mogućnosti veta i blokade čak i najmanje članice.
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić pak ističe kako spori rast gospodarstva, te i dalje velike gospodarske razlike između bogatih i siromašnijih članica Unije ukazuju na to da nešto nije redu s Europskom unijom.
- Ja mislim da će na izbore uglavnom izaći oni koji očekuju pozitivne efekte EU-a s jedne strane, i oni ekstremni koji baš ne vole Europsku uniju , pa će oni glasati zato jer misle da im EU uzima nacionalni identitet i suverenitet.
Europska unija treba promjene u mnogim područjima, zaključak je tribine o Europi uoči izbora, a na te promjene birači mogu utjecati početkom lipnja u svim zemljama članicama. Hrvatski građani tu mogućnost mogu iskoristiti na biralištima 9. lipnja.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.