Hrvatska u godinu dana ostala bez 200 proizvođača mlijeka

Na hrvatskom tržištu danas tek svaka druga litra mlijeka dolazi s domaćih farmi. Trend gašenja mljekarskih gospodarstava nastavljen je i prošle godine – broj proizvođača pao je s 2800 na 2600, što znači da je Hrvatska u samo godinu dana ostala bez 200 farmera. Najugroženiji su mali proizvođači, oni s nekoliko krava, čija su gospodarstva nekoć mogla prehranjivati i školovati cijele obitelji. 

Kako bi se zaustavio negativan trend, Vlada je pokrenula program potpore malim mljekarama za nabavu opreme, s ciljem očuvanja proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka do 2027. godine.Za provedbu Programa osigurana su četiri milijuna eura – po dva milijuna u 2026. i 2027. godini. Jesu li te mjere dovoljne, može li se domaća proizvodnja spasiti i kakva je budućnost hrvatskog mljekarstva? O tome smo u Dnevnom ritmu razgovarali s predsjednikom Udruge mljekara Drava–Sava Željkom Turčićem i profesorom Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivom Grgićem.

Brojke su zabrinjavajuće – 200 proizvođača manje u samo jednoj godini. Što je glavni razlog zbog kojeg mali farmeri odustaju od proizvodnje mlijeka?

- Po našim saznanjima i analizama problem je u cijeni mlijeka jer cijena mlijeka je stalno na istoj razni, a naši svi ulazni troškovi se povećavaju. Mali proizvođači do 10 krava su zatvorili svoja gospodarstva. U našoj ulici svaka kuća nekada je imala krave, a sada je ostalo tek par proizvođača. U Podravini postoje sela u kojima jedva imate jednog ili dva proizvođača mlijeka.

Koliko dobijete novaca mljekari dobiju po litri mlijeka?

- Negdje oko 50 centi plus PDV-e. Ali je problem zašto mi imamo svojih 40% proizvodnje za naše tržište, a ostalo mlijeko se uvozi unatoč troškova prijevoza iz primjerice Francuske. Hrvatsko mlijeko je među najjeftinijim u Europi, ali je problem što mi nemamo svojih mljekara. Primjerice Dukat koji ima francuskog vlasnika i koji mlijeko dovozi na preradu kod nas u Zagreb ili Karlovac.

Hrvatska nema najmanju otkupnu cijenu mlijeka u Europi, objašnjava proesor Ivo Grgić. 

- Negdje je niže od europskog prosjeka, ali nešto drugo je tu problem, a to je cijena inputa. Ona strašno raste, posebice cijena stočne hrane, da ne govorimo i o drugim troškovima koje imamo, a koji su puno veći od onih koje imaju pojedine države Europske unije i iz kojih mi najviše uvozimo, a to su Njemačka i Mađarska. Nemojmo zaboraviti i da smo 2013. godine imali oko 67 tisuća proizvođača, a danas imamo imamo ispod 3000. U isto vrijeme smanjio se i broj krava sa 170 na 70 tisuća. Međutim, u istom tom razdoblju nije došlo do tolikog smanjenja otkupa mlijeka jer je došlo do koncentracije proizvođača kod onih koji imaju veći broj krava i veću proizvodnju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna je proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u 2024. godini porasla u odnosu na prethodnu godinu za 1,7 posto. Paradoks je da je mljekara sve manje, a proizvodnja mlijeka raste, pa makar i za 1,7%.

- Nije paradoks. Podignuta je tehnološka razina, pa je i porasla mliječnost po kravi koja je negdje danas oko 6000 litara iako je to još uvijek daleko od prosjeka EU koji je oko 8000 litara. U Mađarskoj je negdje oko 7400, a u Njemačkoj je mliječnost blizu 11000 kilograma po kravi.