Kada će prvi sudovi stići na Trg Pravde?

Projekt Trg pravde u Zagrebu najambiciozniji je infrastrukturni projekt u pravosuđu posljednjih 30-tak godina, kojim se želi poboljšati učinkovitost sudskih postupaka, te olakšati pristup pravosuđu. Jedinstvena lokacija stare vojarne omeđena Ilicom, prilazom baruna Filipovića, Selskom i Cankarevom ulicom postat će središnje pravosudno mjesto u gradu Zagrebu. 

Kada se očekuje završetak Trga pravde, u Dnevnom ritmu Hrvatskoga radija otkrio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

- Sam projekt vrijedan je 149,7 milijuna eura, vezan je uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pa je i njegova gradnja vezana uz rokove NPOO-a. Tako da do polovice 2026. trebaju biti završeni građevinski radovi, nakon toga slijedi dobivanje svih potrebnih dozvola i u konačnici opremanje, te fizičko preseljenje šest pravosudnih tijela u nove prostore. Očekivanja su da početkom iduće godine ta tijela počnu raditi na Trgu pravde , to su Trgovački sud, Visoki trgovački sud, Upravni sud, Visoki upravni sud, Pravosudna akademija te Centar za medijaciju. To znači da bi 800-tinjak djelatnika iz zgrada sudova u kojima sada rade preselilo u nove prostore na Trg pravde. Na Trgu pravde već se nalaze zgrada gruntovnice, Općinski kazneni sud, te Općinsko državno odvjetništvo, ističe ministar Habijan.

Ulaganja u pravosudnu infrastrukturu planiraju se i u drugim hrvatskim gradovima. Radi se o investicijskom ciklusu u ukupnom iznosu od 400 milijuna eura. Osim u Zagrebu, Trg pravde planira se izgraditi i u Velikoj Gorici te u Rijeci.

- Upravo pregovaramo o mogućim lokacijama za projekt Trga pravde u Rijeci i V.Gorici. Za desetak dana kreću radovi na rušenju i gradnji novog suda u Varaždinu, planiraju se nova pravosudna tijela u Bjelovaru i Novskoj, zatim energetska obnova zgrade suda u Kutini. U planu je i sud u Dubrovniku te novi sud u Vinkovcima. To su veliki projekti koji zahtijevaju velika ulaganja, oni se ne mogu financirati samo iz državnoga proračuna, moraju se naći izvori financiranja, pri tom se računa i na europske fondove, zaključio je ministar pravosuđa Damir Habijan.