Papa Franjo u posjetu je Marseillleu gdje sudjeluje na zatvaranju Mediteranskih susreta o temi migracija. Kako je rekao, skup je to koji okuplja mediteranske Crkve i gradove, radi promišljanja o izazovima dobrodošlice, integracije i bratstva, da bi se potaknuo međukulturalni dijalog i promicali putovi mira.
Papa je po dolasku u Marseille ispred spomenika podignutog u znak sjećanja na pomorce i migrante nestale u moru odao počast poginulima u Sredozemnom moru te poručio: „Ljudi koji riskiraju utapanje, napušteni na valovima, moraju biti spašeni. To je dužnost čovječanstva, to je dužnost civilizacije!“
U Marseilleu je i riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić koji je u kratkom razgovoru za Hrvatski radio komentirao teme susreta i njihovu važnost za Crkvu u Hrvatskoj.
HR: Koji su naglasci i poruke Susreta biskupa Maditerana i posjeta pape Franje Marseilleu?
Mons. Uzinić: To su treći Susreti biskupa Mediterana koji žele povezati obale Mediterana raspravljajući o temama koje su zajedničke i s kojima se trebamo susresti da bi Mediteran bio doista ponovno povezan, a ne da bi bio prostor razdvajanja. Naglasci samog susreta bi mogli proizići iz činjenice da se on odvija pod geslom „Mozaik nade“. To je zapravo poziv da svatko od nas dade svoj mali doprinos, svoj mali kamenčić u tom velikom mozaiku nade, a nade ima. Ima problema ali ima i nade. Papa je posebno govorio o problemima, o Mediteranu kao velikom groblju, migrantima koji stradaju u potrazi za boljim životom i slijedeći vlastitu nadu ali i problemu naše ravnodušnosti nad njihovim sudbinama. Mi smo inače na Mediteranskim susretima ove godine imali jedan privilegij što su prije nas počeli raditi mladi iz naših zemalja koji su se zatim pridružili nama biskupima. Zajednički s njima smo raspravljali o različitim temama. Jedna od njih je su migranti, drugi su konflikti i pomirenje, ekologija, odgoj i edukacija. Mislim da je to dobar spoj; biskupi s nekim svojim životnim iskustvom koji već spadaju u stariju kategoriju ljudi, a mladi sa svojim idejama, sa svojim željama i nadama. To može dati neke plodove koji će biti korisni za sve zemlje Mediterana. I Hrvatska je mediteranska zemlja i sve ono što se događa na drugim mediteranskim obalama događa se i kod nas i zato su i odgovori koje trebamo tražiti oni koje trebamo tražiti u povezanosti s drugima.
HR: Kad kažete da svatko može dati svoj doprinos tom mozaiku nade, koji bi to doprinos Crkve u Hrvatskoj bio?
Mons. Uzinić: Teško mogu govoriti o tome koliko bi doprinijela svemu Crkva u Hrvatskoj. Mogu više govoriti o tom da sve ovo što se ovdje događa može pomoći Crkvi u Hrvatskoj, a i Crkva u Hrvatskoj sa svojim kamenčićem može dodati nešto tom cijelom spektru, cijelom mozaiku jer imamo i mi svoja iskustva osobito po pitanju konflikta i rješavanja konfliktnih situacija, a zatim i suočavanja sa različitim nepogodama. Kod nas je bio također potres, događale su se vremenske nepogode. Vjerujem da svakako u tom ekološkom smislu možemo također dati nekakvu svoju viziju u taj mozaik. I druge stvari, naša iskustva. Zapravo se i u tim radionicama pokušavalo više kretati od iskustva. Ja sam kao svoje iskustvo prepričao iskustvo kontakata sa Srpskom pravoslavnom Crkvom nakon ratnih sukoba. Ti iskoraci koje smo imali u Dubrovniku bili su osobito značajni, kao i iskustvo Ljetne škole teologije odnosno Mediteranskih teoloških susreta u Rijeci gdje pripadnici različitih crkvenih zajednica i različitih naroda, mladi, zajedno mogu prevladati određene predrasude i nadvladati ih, prijeći prepreke i graditi mostove. Mislim da je to iskustvo koje može služiti i drugima.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
