Sudan - jedna od trenutačno najvećih i potpuno zanemarenih kriza

Daleko od očiju javnosti, u ratom razorenom Sudanu civili pate u dosad nezabilježenoj krizi potaknutoj očajničkom borbom za vlast zapovjednika Sudanskih oružanih snaga i predsjednika vojne vlade generala Abdela Fataha el-Burhana i zapovjednika paravojnih jedinica za brzu potporu Mohameda Hamdana Dagaloa. Više pokušaja pregovora propalo je unatoč UN-ovu embargu na prodaju oružja, nijednoj ga strani ne nedostaje, a sve je više dokaza o etničkom čišćenju nearapskog stanovništva.

Mislim da još nikada glad nije prijetila ovolikom broju ljudi, nedavno je izjavio bivši podtajnik za humanitarne poslove UN-a Martin Griffiths govoreći o stanju u Sudanu, jednoj od trenutačno najvećih kriza, ali i potpuno zanemarenoj. Više od polovine stanovništva - 25 milijuna 600 tisuća - pati od akutne pothranjenosti. Među njima, gotovo 800 tisuća je u najtežoj, petoj fazi nesigurnosti hrane, a 8 i pol milijuna u četvrtoj. Kako su priopćile humanitarne organizacije ljudi umiru od gladi, a tišina je zaglušujuća.

Dvije godine građanskog rata

Građanski se rat vodi drugu godinu, a za vlast i bogate resurse bore se zapovjednici vojske i paravojnih jedinica, bivši suborci, general sudanske vojske Abdel Fattah al-Burhan i zapovjednik paravojnih jedinica za brzu potporu Mohamed Hamdan Dagalo.

Al-Burhan je nakon svrgavanja predsjednika Omara Bashira trebao nadgledati prijelaznu vojno-civilnu vladu, no izveo je vojni prevrat da ne mora predati vlast. Dagalo je Al-Burhanov bivši zamjenik, a njegove su jedinice prije deset godina ratovale u Darfuru, gdje su počinile zločine protiv čovječnosti, kao i u Jemenu gdje su se borile kao plaćenici saudijske koalicije. U Khartoumu se borci Sudanske vojske, 21-godišnji Sakhr, 21 i Mohammed, 22 sjećaju se „revolucije“, prosvjeda u kojima je svrgnut predsjednik Omar al Bašir.

- Na ovoj cesti sam se prvi put borio i prvi put ubio čovjeka. Tu sam ga ranio. Htio sam ga odvesti u bolnicu, ali umro je. Taj prvi put bio je čudan jer nije normalno ubiti čovjeka, kaže Sakhr.

- Tijekom revolucije sastajali smo se ovdje i razgovarali o idejama. Već smo upozoravali ljude da su brze jedinice opasne. Iza džamije su počinjali prosvjedi. Bilo je puno života, a sad se sve promijenilo, dodaje Mohammed. 

Rasenjeno 12 milijuna ljudi

U 17 mjeseci rata raseljeno je ili izbjeglo više od 12 milijuna ljudi, a nevjerojatno je da se broj ubijenih u ratu procjenjuje na između 15 tisuća i čak 150 tisuća!

Zamjenica visokog povjerenika za ljudska prava UN-a Nada Al-Nashif upozorila je da zaraćene strane krše međunarodno ratno pravo.

- Naš je ured posebno zabrinut zbog toga što se od početka sukoba seksualno nasilje upotrebljava kao oružje u ratu. Dokumentirali smo 97 slučajeva i 172-je žrtve - većinom žena i djevojčica - što veoma odudara od stvarne učestalosti. Odgovornost za 81 posto slučajeva pripisuje se muškarcima u odorama Snaga za brzu potporu i pridruženim naoružanim skupinama, a primili smo vjerodostojne dojave o seksualnom nasilju koje se pripisuje pripadnicima oružanih snaga i savezničkih pokreta.

Dokazi etničkog čišćenja

Sve je više dokaza i o etničkom čišćenju. Otprilike 70 posto Sudanaca izjašnjava se da su Arapi, a ostali su ponajprije crne afričke skupine Nubijci, Furi, i ostali.

Novinari Washington Posta, Lighthouse Reportsa, Sky Newsa i L Monda provjerili su nekoliko snimki etničkog čišćenja nearapskoga crnog stanovništva u prihvatilištu za raseljene Kasabu, u gradu Kutumu na zapadu pokrajine Darfura. Na prvoj snimci milicija upada u kuću gdje ih žena moli da poštede njezinih pet sinova, a oni je udaraju kundacima pušaka i odvode braću. Poslije je vidljivo nekoliko muških tijela na pijesku, ruku vezanih na leđima, krvave odjeće. Na drugoj snimci naoružani muškarac s bijelim turbanom stoji pokraj krvavih muških tijela i viče "Fotografirajte! Ovo je pobjeda za Arape!" Na trećoj se borci rugaju muškarcu koji krvari i umire.

Snimke su na društvenim mrežama objavili pripadnici jedinica za brzu potporu. Jednog će dana poslužiti kao dokazi na suđenju za ratne zločine, odnosno za pokolj u kojem je prema izjavama stanovnika Kutuma i UN-ove agencije za izbjeglice ubijeno najmanje 73-oje civila.