Bez uputnice kod logopeda i psihologa u Domove zdravlja

Osim u bolnicama, vrtićima, školama te u privatnoj praksi, po nacrtu nove Mreže javnozdravstvene službe, logopedska i psihološka pomoć i to bez uputnice ili angažmana obiteljskog liječnika, moći će se dobiti i u domovima zdravlja gdje se planira zaposliti 130 logopeda i 125 psihologa. Imamo li dovoljno tih stručnih radnika koji će biti zainteresirani raditi u domovima zdravlja i koliko će građanima biti dostupnije njihove usluge? O tome smo u Dnevnom ritmu razgovarali s predsjednicom Hrvatskog logopedskog društva Karolinom Lice i predsjednikom Hrvatske psihološke komore Dejvidom Zomborijem.

Inicijativu uvođenja logopedske pomoći direktno u domove zdravlja, bez potrebe za uputnicom ili angažmanom obiteljskog liječnika, smatramo dugoročnom mjerom, ističe Karolina Lice.

- Ovo ne smije postati samo privremeno rješenje. Dostupnost logopedske usluge može se jako dobro realizirati u domovima zdravlja. To su odlična radna mjesta tako da svako u svojoj sredini može dobiti pravovremenu logopedsku uslugu.

Zasad je cijeli projekt u javnoj raspravi. Kako je najavljeno, možemo očekivati da će se prvi logopedi i psiholozi u domovima zdravlja početi zapošljavati krajem ove godine. Iz Ministarstva zdravstva poručili su da su primijetili povećanje razvojnih jezičnih poremećaja. Postoje brojni razlozi zašto je tome tako, objašnjava Karolina Lice.

- Sve se više djece rađa s višestrukim oštećenjima, sve je više rizičnih trudnoća i djeca imaju razvojne poteškoće u svim segmentima svoga razvoja pa se to odražava i na područje jezično-govornih vještina.

Osim logopeda zapošljavat će se i psiholozi. Imali smo pandemiju, potrese, mnogi još uvijek unatoč tome što je prošlo mnogo godina, osjećaju posljedice rata, tu je i uvijek prisutna ekonomska kriza, čini se da psiholozi nikad nisu bili važniji. Svi građani koji trebaju psihološku pomoć moći će doći direktno u najbliži dom zdravlja kod psihologa. Cilj nam je smanjiti stigmatizaciju, ističe Zombori.

- Bit će manje zapreka poput odlaska kod svog obiteljskog liječnika i dobivanja uputnice. Na razini doma zdravlja, u slučaju za nekakvom daljnom potrebom za obradom ili nekim mogućim psihijatrijskim liječenjem ili slično, onda će naravno psiholog biti taj koji će pacijenta uputiti tamo gdje treba.

Mnogi smatraju da se ovom mjerom preskaču liječnici obiteljske medicine koji bi nakon pregleda i razgovora s pacijentom trebali odrediti treba li mu možda psihijatrijska, a ne psihološka pomoć. I dalje će se ljudi naravno moći savjetovati sa svojim obiteljskim liječnikom, objašnjava Zambori.

- Ta opcija i dalje nije isključena. Psiholozi u domovima zdravlja također će moći uputiti pacijente njihovim obiteljskim liječnicima, ukoliko smatraju da je to potrebno. Možemo govoriti i o tome da se ovdje radi o pozitivnom pomaku jer će to biti i rasterećenje obiteljskih liječnika. Radili smo anketu među članostvom Hrvatske psihološke komore o tome koliki je interes za odlazak psihologa na rad u domove zdravlja, nastavlja Zamobori. Na nju su odgovarali samo oni koji su željeli odgovoriti pa nije reprezentativna, ali dobili smo odgovore 200-tinjak ljudi da su vrlo zainteresirani za zapošljavanje u domovima zdravlja. Naravno da će tu biti prelijevanja ljudi iz drugih radnih sustava koji će dolaziti na ta radna mjesta. Najvjerojatnije neće doći samo nezaposleni psiholozi ili oni koji su svježe položili stručni ispit. Veliki dio psihologa radi u nevladinim organizacijama i različitim udrugama. Ti psiholozi koji ne rade trenutačno puno radno vrijeme, ovdje vide svoju priliku zaposlenja u stalni radni odnos.

Postavlja se pitanje imamo li dovoljno logopeda koji će moći raditi u domovima zdravlja? U Hrvatskoj je zaposleno oko 1000 logopeda, no podaci Hrvatskog logopedskog društva pokazuju da je polovica njih u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Psiholozima na ovaj način povećava se mogućnost rada u struci i to u mjestima gdje ih nedostaje. Najviše na otocima i u Slavoniji.

- Logopedi su zaposleni u različitim resorima, objašnjava Lice, najviše u zdravstvu, ali i po školama, vrtićima, privatnoj praksi i ustanovama socijalne skrbi.

Studiji logopedije i psihologije su među najtraženijima, a s druge strane mnoga se sveučilišta pozivaju na autonomiju kada je u pitanju povećanje kvota. Na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu prošle su godine primali samo 50 novih "brucoša", a logopediju kao prvi izbor imalo je 278 maturanata, što znači da je na jedno upisno mjesto konkuriralo 6 kandidata kojima je to bio prvi izbor. Dugo se očekuje i pokretanje studija logopedije u Splitu.