Logoraši snimaju dokumentarni serijal "Magistrala ratnog zločina

"Magistrala ratnog zločina" je naslov serijala koji, uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, snima Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije. Prvi dio je općenit, drugi govori o logoru u Glini, treći o Bučju i četvrti nastavak govori o logoru Stara Gradiška i skoro je gotov, kaže u ime producenta predsjednik Društva logoraša Ivan Turudić.

- Filmovi donose svjedočanstva logoraša, svjedoka vremena, koji su prošli kroz srpske koncentracijske logore, koji su doživjeli i preživjeli pakao i koji danas imaju prigodu posvjedočiti o tome kroz naše dokumentarne materijale. Uključena je i arhivska i dokumentarna građa, a sve s ciljem da se ne zaboravi i nikad ne ponovi rat, ratno stradanje i zlo koje je donio. 

Četvrti dio serijala sad je u visokoj postprodukciji, a predstavlja logor Stara Gradiška, objašnjava Turudić. Scenarist tog dijela serijala bivši je policijski istražitelj Vlado Radošić koji je o tom logoru dosad napisao dvije knjige, a radi i na slijedećima. Logor Staru Gradišku godinama proučava i na temelju njegovih mistraživanja pokrenuto je nekoliko procesa. Priča o tom logoru je najsloženija jer je bio logor u tri navrata i najveći je na okupiranom teritoriju. 

- Snimali smo na području Stare Gradiške uglavnom domaće civile koji su bili zatočeni, ali i na području Nove Gradiške pripadnike Hrvatske vojske ili MUP-a koji su bili zatočeni. Bili smo i u Slunju, gdje smo isto snimili jednu grupu logoraša sa područja Slunja i Saborskoga, koji u tom logoru bili zatočeni 1991. godine. Imali smo i snimanje logoraša iz Ključa, koji su dovedeni sa područja Bosne i Hercegovine. 

Podaci do kojih je Vlado Radošić došao istražujući logor Stara Gradiška pokazuju da je kroz logor prošao znatno veći broj ljudi od onoga što piše u službenim podacima. 

Film o logoru Stara Gradiška je u visokoj produkciji i skoro završen, dodaje još Ivan Turudić, a slijedeći su na redu logori na području grada Knina što žele završiti do iduće godine i 30. obljetnice Oluje. 

NIje lako slušati iskaze preživjelih logoraša, dodaju. Ponekad je teško izvuči konkretno sjećanje zbog puno vremena koje od tada prošlo, ali Turudić dodaje kako biološki sat nije na njihovoj strani i vrijeme je da se sve dokumentarno evidentira.