Hrvatski radio

Prvi program

„Klimatski izazov" – nova emisija radijske jesenske sheme

07.09.2022.

15:41

Autor: Miruna Kastratović/Janos Roemer

Klimatske promjene

Klimatske promjene

Foto: Ilustracija / Shutterstock

U današnjoj prvoj epizodi radijske emisije o klimatskim promjenama „Klimatski izazov“, koju u novoj jesenskoj shemi Hrvatski radio slušateljima nudi svake srijede od 9.05 do 9.55, gostovao je akademik Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je prošlog prosinca, u sklopu Znanstvenih razgovora na PMF-u, održao predavanje znakovitog naslova – „Od skepse do Nobelove nagrade: istraživanje klimatskih promjena“. 


Iako je klimatologija stotinama godina stara znanstvena disciplina, istaknuo je akademik Orlić, znanstveni interes za klimatske promjene jača tek od 1988. godine, pogotovo kad je formiran Međuvladin panel o klimatskim promjenama: godine 2007. Panelu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir, što je bilo očito priznanje društvene relevantnosti njegova djelovanja, a 2021. uslijedile su i Nobelove nagrade za fiziku, za radove u području klimatskih promjena.



Tri su vanjska utjecaja na klimu: intenzitet sunčevog zračenja (što je jače, na Zemlji je toplije), količina aerosola (on smanjuje intenzitet sunčevog zračenja – što ga je više, na Zemlji je hladnije) i količina stakleničkih plinova koji apsorbiraju zračenje Zemlje (što ih je više, na Zemlji je toplije). Sva klimatska djelovanja rezultat su tih triju čimbenika, ali poteškoće u njihovom tumačenju čini reakcija cijelog klimatskog sustava, koji osim atmosfere čine i more, ledeni pokrov, kopnene vode, biosfera i tako dalje, svi u međusobnim interakcijama. 


Kad je riječ o klimatskim promjenama, razlikujemo tzv. Milankovićeve cikluse u kojima se temperatura Zemlje, u razdoblju od nekoliko desetaka ili stotina tisuća godina, mijenja u rasponima od desetak stupnjeva, promjene na skalama od tisuću godina (s poznatim srednjovjekovnim optimumom i potom malim ledenim dobom od XV. do XIX. stoljeća) s temperaturnim rasponom od pola stupnja i aktualne promjene u kojima je temperatura porasla za više od jednog stupnja, što je mnogo s obzirom na razdoblje od stotinjak godina u kojem se događaju. 

S klimatskim promjenama suočavamo se istraživanjem, ublažavanjem i prilagođavanjem.

akademik Mirko Orlić

Svako od tih područja traži svoje stručnjake: primjerice, kad je riječ o istraživanju težište je na prirodoznanstvenicima i matematičarima (fizičarima, biolozima, kemičarima…), za ublažavanje ključne su tehničke znanosti (kao osigurati energiju koja nam treba i pri tom ne emitirati previše stakleničkih plinova), a za prilagodbu biomedicinske i društvene znanosti (ekonomisti, pravnici, politolozi…). 


Riječ je o velikoj aktivnosti na čiju se interdisciplinarnost, istaknuo je akademik Orlić, mora računati i pri financiranju borbe s klimatskim promjenama: najčešće se ulaže u ublažavanje i prilagođavanje, a tek se valja nadati da će se, primjerice, novim velikim sredstvima Europske investicijske banke najavljenima za projekte u vezi s klimatskim promjenama potaknuti i potrebna istraživanja. 


U emisiji je bilo riječi i o „novom normalnom“ kad su u pitanju vremenske oscilacije, o problemima u potrazi za novim energentima (i o diskutabilnom aktualnom povratku na neke stare), te o raznovrsnim posljedicama klimatskih promjena na mora i oceane, koji su uže područje znanstvenog djelovanja akademika Orlića. 

Uvod u klimatski izazov

Emitirano 07.09.2022. 09:05

U prvoj epizodi nove emisije o klimatskim promjenama akademik Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a uvodi u klimatsku problematiku govoreći, među ostalim, o razvoju i multidisciplinarnosti istraživanja i rješavanja klimatskog izazova.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.