Prvo sociološko istraživanje protestantskih zajednica u Hrvatskoj

Koja je uloga i značaj protestantskih zajednica u našoj zemlji, kako su strukturirane, koliko su društveno angažirane, kakav je njihov odnos prema političkom angažmanu? 

Odgovore na ova i brojna druga pitanja donosi prvo sociološko istraživanje protestantskih zajednica u Hrvatskoj. Riječ je o istraživačkom projektu na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu, a rezultati analize sadržani su u knjizi „Protestantske zajednice u Hrvatskoj. Struktura, fokus, vitalnost“ koju potpisuju profesori Enoh Šeba i Siniša Zrinščak. 

Istraživanje je provedeno u razdoblju od listopada 2022. do veljače 2023., a nastojale su se obuhvatiti sve protestantske zajednice koje djeluju u Hrvatskoj. Prema autorima, odazvalo se i ispunilo je istraživački upitnik 62 % zajednica. To su adventističke, pentekostalne, baptističke, reformirane/kalvinske, luteranske i druge zajednice.

Rezultate istraživanja u emisiji Susret u dijalogu Hrvatskog radija predstavili su redoviti profesor u trajnom izboru na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta Siniša Zrinščak i voditeljica Sveučilišnog Centra za protestantsku teologiju prof. dr. sc. Lidija Matošević.

Podaci prikupljeni istraživanjem pokazuju kako se većina zajednica okuplja u zgradama koje su sagrađene izričito za vjerske namjene, zajednice broje manje članova pa je interakcija među članovima neposrednija i dublja. Više od polovine zajednica procjenjuje kako se broj odraslih članova smanjio u odnosu na prije 10 godina. Sve je manje mladih uključenih u njihov život, a dominiraju starije osobe i žene. Zbog nedostataka kapaciteta u vidu sredstava i broja članova, zajednice su rijetko značajnije društveno angažirane, smatra profesor Siniša Zrinščak.

Istraživanje je potvrdilo i opću percepciju kako se protestantske zajednice ne angažiraju politički. Što se svjetonazora tiče, najveći dio zajednica sebe svrstava u konzervativnu poziciju te poziciju centra, dok liberalno orijentiranih gotovo i nema.

Ispitanici su u upitniku odgovarali i na širok spektar teoloških pitanja, osobito o drugim religijama. Rezultati su pokazali pretežno ekskluzivističku poziciju protestantskih zajednica u našoj zemlji. Primjerice, većinsko je protivljenje stavu da su sve velike svjetske religije jednako dobre i istinite te je prisutan stav da bi njihova religija bila najbolja za sve ljude.

Što se bogoslužja tiče, zanimljivi su podaci o trajanju bogoslužja i propovijedi koji su ponekad i značajno dulji od onih katoličkih. Profesorica Lidija Matošević ističe i specifičnost protestantske tradicije u čestom zadržavanju u druženju i neformalnim razgovorima nakon bogoslužja. Mogući dojam zatvorenosti protestantskih zajednica prema društvu u Hrvatskoj Matošević tumači dugom poviješću „poluprogonjenja“ u vremenu komunizma, ali i prije toga.

Autori istraživanja ipak naglašavaju njegov pionirski karakter te da o većini vrijednih podataka koje je istraživanje donijelo tek treba u budućnosti detaljnije promišljati i istraživati ih. Cijelu emisiju Susret u dijalogu, u kojoj su rezultati istraživanja podrobnije predstavljeni, možete poslušati u našoj slušaonici i na našoj Facebook stranici.