U projektu Briga za bližnje Udruge veterana, vojnika i domoljuba još ima mjesta

Udruga veterana, vojnika i domoljuba nedavno je potpisala projekt iz programa "Zaželi". Jedna je to od rijetkih braniteljskih udruga koja je ušla već u četvrti EU projekt pomoći u kući i nije se dala obeshrabriti, te nije odustala od angažmana na projektima.

Počeli smo 2019. s prvim EU projektom "Briga za branitelje", priča predsjednik udruge Dražen Hrženjak. Dodaje kako je tada to bio poziv ministarstva hrvatskih branitelja za širenje mreže izvaninstitucionalne pomoći. Četiri gerontodomaćina brinula su za tridesetak hrvatskih branitelja. Projekt je trajao dvije godine i više se nažalost, kaže Hrženjak, nije raspisivao. Kako je taj prvi bio orijentiran prvenstveno na branitelje, u želji da prošire krug korisnika uključili su se u program "Zaželi" i to u njegovu II fazu, te su se orijentirali na roditelje hrvatskih branitelja i općenito starije ljude. Nakon toga su došli projekti "Briga za bližnje" te sad iza sebe imaju već četiri europska projekta pomoći u kući, priča Hrženjak.

- U aktualnom projektu, koji smo tek potpisali, 8 gerontodomaćica brinut će za više od 60 korisnika. Mjesta za korisnike ima još.

Hrženjak objašnjava kako na projektima Zaželi ciljana skupina za zapošljavanje nisu više samo žene, pa će zaposliti i veterana s Banovine koji će voditi brigu o starijim ljudima na svom području. Projekt će se inače provoditi na području Zagreba i na Banovine. 

Hrženjak objašnjava i kao provedba projekta nije laka, pa su mnoge udruge na kraju od toga odustale. 

- Naš zadnji projekt nam je bio vrlo loše iskustvo. Morali smo dići kredit u banci da bi na kraju projekta pokrili plaće. Za taj problem znaju svi koji rade na provedbi europskih projekata jer tempo isplate novca nije bio dobro koordiniran. Kreditom smo pokrili nedostatak novca, isplatili plaće i nasnije dobili povrat. Bilo je i drih neugodnih situacija, primjerice potvrda jednog partnera na projektu nije bila valjana za drugog. To je bio za nas gubitak, ali novac nije ono što na smotivira i sretni smo kad smo na pozitivnoj nuli.

Sam projekt "Zaželi" doživio je transformaciju, jer je prvo bio fokusiran na zapošljavanje žena i krisnici nisu toliko bili u fokusu, kaže dalje Dražen Hrženjak. Sad više nije važno tko radi, nego su važni korisnici. I tu sad nastaju problemi jer projekti iza sebe imaju veliku birokraciju. I to je razumljivo, dodaje, jer je to novac, nekoga treba kontrolirati, postoje određena pravila.

- Ali recimo jedno od pravila je da je korisnik treba dati poreznu potvrdu. Da bi dao poreznu potvrdu, korisnik treba otići u ured i dići poreznu potvrdu. Znači sad govorimo o slabo pokretnim, nepokretnim ljudima, nepovjerljivima kojima je ponekad sumljivo i kad tražite osobnu da bi je kopirali. Znači neki mladac od 25 godina bez problema ode i digne potvrdu, ali netko tko ima 75, 80, 85 godina i živi u nekom malom selu negdje na Banovini i još bim bilo dobro da tu potvrdu diže češće...

Svaka gerontodomaćica ima šest korisnika. Tu slijedi drugi problem, a to je ako PT2 zaključi da jedan korisnik nije valjani, žena za taj mjesec ne može dobiti plaću.

- Nama se to dogodilo na prošlom projektu. Udruga je isplatila tu plaću i nismo je tražili natrag. Ja razumijem potrebu za birokracijom i da birokracija ne poznaje tu crtu milosti, da je to nemoguće, ali se ipak treba sjetiti da to nisu kruške i jabuke na kraju, da to nije skladište sa robom, nego su to živi ljudi. Osoba premine, ne potpiše dokumentaciju i šta, nije pružena usluga za cijeli mjesec i automatski gerontodomaćica ne dobiva plaću.

Nama je plus da nas ipak prepoznaju kao udrugu koja je dovoljno kvalitetna da potpisuje takve ugovore, ali ispada da za provedbu treba imati vrlo jake živce. zaključuje Dražen Hrženjak.