Vjerski turizam

Razvija li se vjerski turizam planski ili stihijski i tko sve nudi vjerske turističke sadržaje? Jesu li i hodočašća dio vjerskoga turizma i je li vjerski turizam više od formule turističkog proizvoda. Pitanje je i kako ga razvijati da u Hrvatskoj bude održiv? Na pitanja odgovaraju predsjednik Kršćanskoga poslovnog kluba Krešimir Prevendar, gvardijan i župnik župe Uznesenja BDM u Molvama fra Zdravko Tuba i rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente ml. 

Krešimir Prevendar je istaknuo da je vjerski turizam u Hrvatskoj još u povojima, a da su mogućnosti izuzetne. Podijelio je posjetitelje hodočasničkih središta na 4 skupine: one koje zanima samo duhovni sadržaj hodočašća, na one koji bi nakon hodočašća željeli doživjeti i to mjesto i neke turističke ponude, na one koji bi doživjeli i kulturne sadržaje te na one koji su se tu slučajno našli. 

Mons. Sente je naglasio da hodočašće završava ispunjenjem svih duhovnih potreba koje je vjerniku omogućilo svetište, a da nadalje nastupa vjerski turizam. Iz svoga je osobnog iskustva zaključio da su mogućnosti suradnje između crkvenih zajednica i lokalnih vlasti na dobrobit vjernika jako značajne. 

Fra Zdravko Tuba je o tome posvjedočio na konkretnom primjeru organizacije simpozija o vjerskom turizmu i razvoju hodočašća u Molvama. Taj je trodnevni skup održan početkom listopada u suradnji molvarskog svetišta, Turističke zajednice područja središnja Podravina i Kršćanskoga poslovnog kluba. Pohvalio je tu suradnju kao dobar model održivosti. Sudionici su zaključili da je dobra suradnja cjelokupne zajednice i kvalitetnija infrastruktura svetišta preduvjet da hrvatska hodočasnička mjesta dosegnu svjetsku razinu.