Zovi doktora: do 2050. čak 700 milijuna ljudi imat će probleme sa sluhom

U emisiji Zovi doktora o sluhu, zaštiti od buke i mogućnostima liječenja govorila je doc. dr. sc. Diana Maržić, pročelnica Zavoda za audiologiju i fonijatriju KBC-a Rijeka.

Problemi sa sluhom sve su češći, a stručnjaci upozoravaju da bi u narednim desetljećima mogli postati jedan od većih javnozdravstvenih izazova. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu danas oko 50 milijuna ljudi ima oštećenje sluha koje zahtijeva neki oblik pomoći, a procjene govore da bi do 2050. godine taj broj mogao narasti na čak 700 milijuna.

– Imamo dojam da je problema sve više, a to potvrđuju i statistike. U Hrvatskoj prema registrima oko 10 posto stanovništva treba neki oblik liječenja ili pomoći zbog gubitka sluha – istaknula je doc. dr. sc. Diana Maržić.

Posebno su rizična skupina starije osobe, jer svaka treća ili četvrta osoba starija od 65 godina ima neki stupanj oštećenja sluha, no zabrinjava i rast incidencije među mlađima.

– Ono što nas posebno brine jest porast smetnji sluha kod mladih. U skupini od približno 18 do 36 godina bilježi se oko 24 posto osoba s nekim oblikom oštećenja sluha, što je značajan porast, upozorila je.

Jedan od problema je što se gubitak sluha često razvija vrlo postupno pa ga osobe dugo ne primijete.

– Kada se sluh pogoršava polako, mozak se prilagođava i kompenzira nedostatak. Prvi znakovi najčešće su slabije razumijevanje govora, osobito u buci, ili potreba da se televizor ili radio slušaju glasnije nego prije, pojasnila je Maržić.

Statistika pokazuje da prođe i do sedam godina prije nego što osoba potraži pomoć zbog problema sa sluhom.

Sve veći utjecaj na sluh imaju i suvremene navike, osobito kod mladih, slušanje glazbe preko slušalica i izloženost buci.

Stručnjaci preporučuju takozvano pravilo 60-60: slušati glazbu najviše 60 minuta u kontinuitetu, na najviše 60 posto maksimalne glasnoće.

– Oštećenje sluha je nepovratno, zato je prevencija ključna. Ako već koristimo slušalice, bolje su one koje prekrivaju cijelo uho nego takozvane in-ear slušalice, kaže Maržić.

Također upozorava da kontinuirana izloženost buci, primjerice na koncertima ili u klubovima, može doseći i do 110 decibela, što je znatno više od preporučenih razina.

U emisiji su se javljali i slušatelji s pitanjima, među kojima je bio i tinitus – šum ili zujanje u ušima.

– Tinitus je zapravo simptom, a ne bolest. Može biti povezan s oštećenjem sluha, ali i s drugim stanjima poput povišenog krvnog tlaka ili problema s vratnom kralježnicom. Zato je važno napraviti dijagnostičku obradu kako bi se utvrdio uzrok, objasnila je Maržić.

Iako ne postoji univerzalna terapija koja u potpunosti uklanja šum, u mnogim slučajevima moguće je ublažiti tegobe ili liječiti osnovni uzrok.

Stručnjaci upozoravaju i na situacije koje zahtijevaju hitnu reakciju.

– Iznenadni gubitak sluha je hitno stanje. U takvim slučajevima važno je javiti se liječniku unutar 72 sata, jer tada terapija može biti najučinkovitija, naglasila je Maržić.

Ako se reagira na vrijeme, u nekim slučajevima moguće je postići značajno poboljšanje ili oporavak sluha.

Dobra vijest je da suvremena medicina i tehnologija nude sve više rješenja za osobe s oštećenjem sluha.

Od kohlearnih implantata, koji omogućuju djeci rođenoj s teškim oštećenjem sluha normalniji razvoj govora i komunikacije, do modernih slušnih aparata koji su danas tehnološki napredni i gotovo neprimjetni.

– Slušna pomagala ne bi smjela biti stigma. Ona su danas zapravo personalizirana mala računala iza uha koja se prilagođavaju svakom korisniku, istaknula je Maržić.

Dodaje kako korištenje slušnih pomagala ne poboljšava samo komunikaciju, nego može imati i širi utjecaj na zdravlje.

– Bolja komunikacija znači i bolju socijalizaciju, sporiji kognitivni pad i manji rizik od demencije, zaključila je Maržić.

Poslušajte cijelu emisiju: