Prstom po globusu: Crkva sv. Petra

Župna crkva Sv. Petra nalazi se po sredini jedne od najstarijih ulica Zagreba, u Vlaškoj ulici 93. Crkva ima svoj prepoznatljivi toranj i zvonik koji nadvisuje ne samo Vlašku i okolne ulice, već i one udaljenije. Crkva je kroz povijest imala mnoge preinake i proširenja. Pročeljem je okrenuta na Vlašku,a zaleđem nalazi u Petrovoj, koja je po crkvi i dobila ime. Bez Vlaške i njene povijesti ne može se možda razumijeti ni povijest župe. Počinje sve u davnini dok je Vlaška bila naselje Vicus Latinorum, a nazavali su je  i Bečkom ulicom. 

Unutašnjost je crkve je monumentalna. Ono što se odmah uočava jest natpis: Tu es Petrus. Oko brzo zamjećuje mozaike i vitraje. Što se tiče vitraja zanimljivo je da su nastali kao darovi župljana, a jedan od najljepših jest onaj posvećen sv. Heleni koji se nalazi visoko u kapelici Majke Božje Bistričke. Mnogo je zanimljivosti u crkvi, onih možda manje znanih široj javnosti kao, „Svijećnjak 6 dana stvaranja”, kojeg je izradila naša prva školovana kiparica Mila Wod, lijepa klupica biskupa Ignacija Mikulića, otkriva vlč. Anđelko Koščak koji je biskupki vikar Varaždinske biskupije te prvi autor monografije o jednoj od najstarijih župa i crkva Zagreba, koja će uskoro biti objavljena. 

O Vlaškoj, prvim stanovnicima i Župi 

Današnja Vlaška ulica ima svoj ritam života. Kakva je  bila u vremenu kad je bila zapravo naselje Vicus Latinorum? - dom francuskih doseljenika ili zapravo Talijana, Latina, jer prema nekim spoznajma oni pravi osnivači “vlaškoga” naselja kojeg su osnovali trgovci i obrtnici u doba procvata srednjovjekovnih gradova. Talijani su tu podigli trgovačka skladišta koja su stajala sve do 16.stoljeća.  Vlaška ves je imala veliko trgovačko značenje koje će nakon provale Tatara izgubiti zbog konkurencije na Gradecu. Vlaška ulica nekad je bila i Bečka…iako blatnjava.

Nakon provale Tatara, obnova opustošenoga Zagreba obuhvatila je i crkvene objekte, pa je na početku Vlaške vasi ispod Kaptola sagrađena crkva Sv. Antuna kao župna crkva u Općini Vlaška vas. Međutim, ona se prvi put spominje 1334. godine u najstarijem popisu župa Zagrebačke biskupije. Prema nekim izvorima ta župna crkva napuštena je sredinom 16. stoljeća, pa je niže od današnjega dijela tzv. stare Vlaške ulice udaren temelj nove župne crkve Sv. Petra, na istome mjestu gdje se i sada nalazi. Povjesničar R. Strohal navodi da je nova crkva građena u 17. stoljeću, dok se na drugim mjestima izričito spominju 1590. i 1597. godine. 

Tijekom 17. i 18. stoljeća pučanstvo župe Sv. Petra uglavnom zastaje i jedva životari. Godine 1788. austro-ugarski car i kralj Josip II., ukinuo je u srcu ondašnjega Zagreba odjednom tri župe: Sv. Petra, Sv. Marije i Sv. Ivana. Crkva sv. Petra postaje vojno skladište. U župljana i vjernika izazvalo je to burne prosvjede. Kad je car umro 1790. župa je opet obnovljena, a 5. svibnja 1795. na radost župljana je posvećena te je okvirno obnovljena istoimena župna crkva. Ali borba za župu se ubrzo nastavila, jer je bila ukinuta od 1803. do 1823. i pripojena katedralnoj župi Sv. Marije. Župa Sv. Petra, uspjela je prebroditi i tu krizu i opet je dobila samostalnost. U svoje vrijeme osobito tijekom minulog 20. stoljeća prihvaćajući zahtjeve tog gradskog rasta i razvoja župa Sv. Petra se smanjivala u svojim granicama i time davala mogućnosti da se osnuju nove župe: Sv. Jeronim, Sv. Obitelj, Sv. Barbara, Majka Božja Lurdska, Bezgrešno Srce Marijino, Kraljica Sv. Krunice.

Mnogobrojne crkve diljem Zagreba, imaju, svaka na svoj način značajno mjesto u povijesti Zagrebačke nadbiskupije, ali i grada. Zagrebačka je katedrala najpovijesnija, ali je uz nju je i crkva Sv. Petra u Vlaškoj ulici, koju su vjernici počesto znali nazivati zamjenskom katedralom. Stranice povijesnice te župe su vrlo zanimljive, a tragovi su vrlo precizni od godine 1622., kad je posvećena. Tako godine 1677., u Povijesnici piše: "Iznad svetišta svod, iznad lađe drveni strop, ukrašen rezbarijom. Tri zidana oltara: glavni Sv. Petra, a pokrajni Sv. Petra u plaču i Obraćenje Sv. Pavla. Ima kor ali bez orgulja. Na crkvi su tri prozora. Ima sakristiju u kojoj se čuvaju vrijedne potrepštine. Zbog razmjerno velike udaljenosti crkve od župnikova stana, župnik služi misu samo na Petrovo, na Posvetilo crkve, na Mlade nedjelje, i kvatre dana. Kapela Sv. Martina u staroj gornjoj Vlaškoj ulici služi za redovite potrebe crkve. U blagajni crkve ima 33 forinte". 

Između 1746. i 1750. godine crkva dobiva i četvrti oltar Sv. Barbare, a od g. 1769. do 1770. župna je crkva iz temelja izgrađena po nalogu i uz pomoć biskupa Franje Thauszya te vjernika. Presvođeno je i oslikano svetište. Nakon biskupove smrti podignuta je lađa i iznad ulaznih vrata sazidan toranj. Nova je crkva dobila pet prozora, a kor je sagrađen po cijeloj širini crkve. Glavni oltar je zidan, na njemu među stupovima su slike: Sv. Petra, Mojsija, Arona, B. D. Marije i Duha Svetoga. U gornjem dijelu oltara nalazi se kip B. D. Marije s Djetetom Isusom. Od strane poslanice nalazi se oltar Sv. Križa. God. 1858. crkvu je oslikao Leopold Weismann, slikar iz Rima, a W. Koenig postavio uru na tornju za 735 forinti.

Današnja Crkva sv. Petra 

Kako je Zagreb imao sve više stanvnika, pokazala se potreba za većom crkvom. Arhitekt Herman Bolle 1889. godine izradio je nacrt proširenja. No tog se posla godine 1926, primio za župnik dr. Josip Lončarić. Crkva je dobila oblik križa i novi župnički stan. Biskup Franjo Salis-Sewis blagoslovio je crkvu 1933. godine. Podignuto je zvono teško 2200 kg, posvećeno sv. Josipu. Lončarićev nasljednik, župnik dr. Marko Klarić nije stao s obnovom. Kapelica s oltarnom slikom koja predstavlja Majku Božju Bistričku uređena je 1954. Godine 1960.-1961. postavljeni su mozaici sa sakralnim motivima na zidu oko glavnog oltara, proširene orgulje te postavljen mramorni oltar za zbornu misu. 

Novo svetohranište i ophodni oltar, kakav dans vidimo je od 2013.godine. Na pozlaćenom je pokrovu svetohraništa podignut pobjednički križ Uskrsloga – Crux gemmata. Oko oltara nalazi se darivan oblutak-kamen s obale Genezaretskoga jezera…

Crkva sv. Petra i župni dvor su zaštićeno kulturno dobro Hrvatske.

Ciklus emisija "Prstom po globusu" o najstarijim župama Zagreba, nastaje i emitira se vremenu do Božića 2023.