Irena Zakarija Grković: Što znanost poručuje o metodi koža na kožu i zašto se u cijelosti ne primjenjuje u splitskom rodilištu?

U emisiji Radio Splita Ima jedan svijet liječnica i znanstvenica Irena Zakarija Grković je predstavila rezultate opsežnog međunarodnog istraživanju koje je istaknulo važnost kontakta "koža na kožu" ( skin to skin)  odmah nakon poroda. Govorila je i o svom životnom putu, od odrastanja u Australiji do povratka u Hrvatsku, o iskustvu majčinstva i života u Splitu, a odabrala nam je i glazbu za ovo radijsko druženje. 

Istraživanje na više od 7000 parova majki i djece: Što donosi kontakt koža na kožu?

Veliko međunarodno istraživanje predstavljeno je na 18. hrvatskom Cochrane simpoziju, održanom u Splitu je obuhvatilo rezultate 69 studija s 7290 parova majki i djece. 

Majke koje su ostvarile kontakt skin to skin su dulje i češće isključivo dojile, a bebe su imale prednosti u održavanju tjelesne temperature i razine šećera u krvi te stabilniji rad srca i disanje.

Splitsko rodilište: Zašto prvi dodir majke i bebe traje kratko? 

Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF desetljećima preporučuju da se novorođenče odmah nakon rođenja položi na majčina prsa te da se kontakt nastavi barem sat vremena, odnosno do prvog podoja.

Rutinski postupci poput vaganja, mjerenja i pregleda trebali bi pričekati, ako njihovo ranije obavljanje nije medicinski potrebno. Dr. Irena Zakarija Grković kaže da za to ne bi trebalo puno više prostora, nego veća svijest o važnosti prvog kontakta majke i djeteta. 

Što se događa s majkom nakon poroda? O fizičkim tegobama i postporođajnoj depresiji govori se premalo

Dr. Zakarija Grković je govorila o fizičkim poteškoćama tijekom prvih šest mjeseci nakon poroda, poput umora, teškoća sa stolicom i mokrenjem te bolovima u križima. Upozorila je i na postporođajnu depresiju, koja može biti ozbiljna i koja zahtijeva pravodobno prepoznavanje i pomoć.

Važna je razlika između prolaznih promjena raspoloženja koje se mogu javiti u prvim danima nakon poroda, poznatih kao baby blues, i postporođajne depresije, čiji simptomi traju dulje i mogu uključivati potištenost, gubitak interesa i promjene apetita.

Velika promjena: sve žene žele dojiti! 

Preko 99% u jednom istraživanju koju smo proveli su izrazile želju da doje, a čak 97% ih je započelo s dojenjem u rodilištu i to je vrlo pohvalno za naše rodilište, rekla je dr. Zakarija Grković i dodala da se o dojenju najčešće govori iz perspektive djetetova zdravlja, dok se premalo naglašavaju dobrobiti za majku.

Dojenje je povezano s manjim rizikom od raka dojke, a istraživanja upućuju i na povezanost s manjim rizikom od nekih kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti. Zakarija Grković u razgovoru ističe i procjenu prema kojoj se rizik od raka dojke smanjuje za četiri posto za svakih 12 mjeseci dojenja.

Dojenje do dvije godine i dulje? Odluka pripada majci i djetetu

Treba li dijete prestati dojiti nakon prve godine? A što ako majka doji dvogodišnje, trogodišnje ili starije dijete?

Irena Zakarija Grković podsjeća da su se preporuke promijenile. Dok se ranije preporučivalo dojenje do prve godine, Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF danas preporučuju isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci, a zatim nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do dvije godine i dulje, ako to žele majka i dijete.

Unatoč tome, žene koje dulje doje još se susreću s komentarima i pritiskom okoline. Dr. Zakarija Grković poručuje da je riječ o osobnoj odluci koju ne bi trebalo opterećivati tuđim očekivanjima.

Ako ste propustili emisiju Ima jedan svijet s dr. Irenom Zakarija Grković u kojoj nam je pričala i o svom odrastanju u Australiji, o razlikama u životnom stilu te o odluci da se s obitelji skrasi baš u Splitu, poslušajte je sada...